Dok su u ponedjeljak stupila na snagu nova EU pravila o obveznom označavanju sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom, u Njemačkoj jačaju pozivi za potpunom zabranom Meta pametnih naočala zbog ozbiljnih prijetnji privatnosti građana.
Istovremeno s početkom primjene novih europskih propisa o transparentnosti AI sadržaja, u Njemačkoj se rasplamsala žestoka rasprava o sigurnosti takozvanih pametnih naočala. Organizacije za zaštitu digitalnih prava i regulatorna tijela sve glasnije traže zabranu uređaja poput Meta Glasses, upozoravajući da oni predstavljaju ozbiljnu prijetnju privatnosti, posebno žena i djece.
Njemačka digitalna organizacija za zaštitu prava HateAid izvijestila je da su policiji u Potsdamu već podnesene prijave mladih žena koje su na javnom bazenu nepoznati muškarci snimali koristeći Meta naočale. Problem je, kako ističu, u tome što je gotovo nemoguće primijetiti kada vas netko snima ovim uređajem, za razliku od pametnog telefona.
Iako je u Njemačkoj, zemlji poznatoj po visokoj razini zaštite privatnosti, fotografiranje i snimanje nepoznatih osoba bez njihovog pristanka protuzakonito, HateAid upozorava da teret dokazivanja najčešće pada na žrtvu. "Ova tehnologija potiče digitalno nasilje, jer počinitelji sada ne trebaju gotovo nikakvo tehničko znanje", poručili su iz HateAida.
Thomas Fuchs, službenik za privatnost i digitalnu regulaciju grada Hamburga, za javni servis ARD izjavio je kako smatra da je potpuna zabrana pametnih naočala moguća. Glavni njemački uredi Mete smješteni su upravo u tom gradu na sjeveru zemlje.
Fuchsov ured testirao je sporne naočale i utvrdio da je LED lampica, koja bi trebala upozoriti prolaznike da ih korisnik snima, daleko preslaba da bi bila vidljiva na normalnom dnevnom svjetlu. Dodao je kako već razgovara s kolegama u Irskoj, gdje Meta ima svoje europsko sjedište, o oblikovanju politike na razini Europske unije.
Rasprava u Njemačkoj odvija se na dan kad su, 3. kolovoza 2026., na snagu stupila nova pravila Europske unije koja nalažu obvezno označavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Propisi se odnose na chatbotove, deepfakeove i određene publikacije stvorene uz pomoć AI-ja, a za njihovo kršenje predviđene su drakonske kazne.
Prema podacima agencije Anadolu, maksimalna kazna za nepoštivanje ovih odredbi doseže 17,3 milijuna dolara ili tri posto globalnog godišnjeg prometa kompanije, što predstavlja značajan financijski pritisak na tehnološke divove da svoje proizvode usklade s europskim standardima transparentnosti.
Iako tema nema izravnu vezu s Hrvatskom, nova EU pravila o AI sadržaju izravno utječu i na hrvatske korisnike i tvrtke, dok rasprava o granicama nosive tehnologije postavlja pitanja koja će se neizbježno preseliti i na domaće tržište.
