Novi hladni rat: utrka za dominacijom umjetnom inteligencijom
Dok Washington tretira napredne AI modele poput nuklearnog oružja, Peking ih dijeli otvorenog koda, stvarajući dva suprotstavljena globalna bloka.
Dok Washington tretira napredne AI modele poput nuklearnog oružja, Peking ih dijeli otvorenog koda, stvarajući dva suprotstavljena globalna bloka.
Dok je svijet desetljećima promatrao utrku u nuklearnom naoružanju između velesila, danas se pred našim očima odvija nova, jednako sudbonosna borba. Kina i Sjedinjene Američke Države ušle su u nemilosrdnu utrku za prevlast u području umjetne inteligencije, a njihovi pristupi ne mogu biti različitiji. Dok Washington na granične AI modele gleda kao na potencijalno oružje za uništenje, Peking ih vidi kao alat meke moći koji treba širiti svijetom. Dodatnu napetost unose i povremeni napadi predsjednika Donalda Trumpa na Kinu, koji se podudaraju s kineskim tehnološkim iskoracima.
Američki kolumnist Ross Douthat povlači jasnu paralelu s početkom hladnog rata. Podsjeća kako su Washington i Moskva tada "nuklearnu tehnologiju tretirali kao alat meke moći i diplomacije, nešto što se može dijeliti i izvoziti, pečat saveza i znak prijateljstva". Amerika je u vrijeme predsjednika Dwighta Eisenhowera pokrenula program Atomi za mir, dok je s druge strane Moskva dijelila tehnologiju zemljama istočnog bloka i Maovoj Kini.
Danas se povijest ponavlja, ali s umjetnom inteligencijom u glavnoj ulozi. "Sjedinjene Države ponašaju se kao da bi granični modeli umjetne inteligencije mogli biti ekvivalent nuklearnom oružju, nudeći vrlo destruktivan oblik moći koji zahtijeva pažljivo i ljubomorno praćenje", objašnjava Douthat. Američki tehnološki lideri, tvrdi on, neprestano govore kao da sudjeluju u utrci u Oppenheimerovu stilu.
Kina je odabrala suprotan put. Svoje AI modele tretira kao tehnologiju nižeg rizika, nešto što se može komercijalizirati i dijeliti kako bi se stekli saveznici i potkopala dominacija Silicijske doline. "Još nemamo kineski model koji nadmašuje naš, ali ovoga tjedna predstavljen je model koji bi mu se mogao približiti, Kimi K3 kineske tvrtke Moonshot AI", konstatira Douthat. Peking ovaj model, kao i sve prethodne, nudi kao otvoreni kod, bez ikakve brige o rizicima, zaštitnim ogradama i kontrolama izvoza kakve provodi Amerika.
"Američke tvrtke za umjetnu inteligenciju i država nacionalne sigurnosti, čini se, pretpostavljaju da smo već u točki u kojoj jednostavno ne možemo dopustiti svijetu da koristi najbolje modele umjetne inteligencije bez kontrola i zaštitnih ograda", upozorava Douthat. S druge strane, Kinezi su spremni slegnuti ramenima i prepustiti Americi brigu o sigurnosti, polazeći od pretpostavke da je umjetna inteligencija normalna tehnologija čije će se sigurnosne brige riješiti usput.
Prekretnica u ovoj globalnoj utrci dogodila se sredinom srpnja 2026. godine, kada je u Šangaju održana Svjetska konferencija o umjetnoj inteligenciji. Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je zemlje da iskoriste "povijesnu priliku" umjetne inteligencije otvorenog koda, obećavši pomoć zemljama u razvoju. Istovremeno je upozorio na pojavu "novih povijesnih nepravdi" zbog nejednakog pristupa tehnologiji.
Dan nakon konferencije Kina je pokrenula Svjetsku organizaciju za suradnju u području umjetne inteligencije (WAICO), kojoj su pristupile 29 zemalja članica. Xi je tu organizaciju nazvao "prekretnicom u povijesti razvoja svjetske umjetne inteligencije". S druge strane, Washington okuplja 35 zemalja koje podržavaju njegovu Izjavu o mogućnostima umjetne inteligencije. Jedina zemlja koja podržava obje inicijative je Kazahstan.
"Xijeva je poruka jasna: Kina neće slijediti nikoga ni u tehnologiji umjetne inteligencije ni u standardima. Umjesto toga, Kina će predvoditi svijet u oba aspekta", tumači George Chen, predsjednik odjela za digitalnu praksu u konzultantskoj tvrtki The Asia Group. Alfredo Montufar-Helu, generalni direktor tvrtke Ankura China Advisors, za Reuters je izjavio: "Imate vođu druge najmoćnije zemlje na svijetu, zemlje koja i dalje bilježi stvarne tehnološke napretke unatoč svemu što se događa sa SAD-om, koja ustaje i iznosi kineski stav o umjetnoj inteligenciji."
Procjene o tome koliko Kina zaostaje za Sjedinjenim Državama kreću se oko šest mjeseci. "To nije velika prednost", upozorava Graham Webster, profesor na Sveučilištu Stanford. Kineske tvrtke u posljednjih 18 mjeseci intenzivno izdaju modele otvorenog koda, a posebnu pažnju privukao je DeepSeek, tvrtka koja je izvorno bila dio hedge fonda i razvijala AI za sofisticirane financijske modele.
Ključno ograničenje za Kinu predstavlja američka kontrola izvoza najnaprednijih poluvodiča. "SAD ima kontrolu izvoza najnaprednijih poluvodiča, koje u osnovi proizvodi Nvidia, te je spriječio njihovu službenu prodaju u Kini", objašnjava Kyle Chan, suradnik za vanjsku politiku u Brookings Institutionu. Dopuštena je samo prodaja razvodnjenih verzija čipova, što Kinu tjera na razvoj vlastitih kapaciteta, pri čemu prednjači Huawei.
Dok se Amerika fokusira na granične modele, Kina je snažno okrenuta praktičnoj primjeni umjetne inteligencije i robotici. Kyle Chan opisuje svakodnevicu u kineskim gradovima: "U većim gradovima u Kini možete vidjeti autonomne robote za dostavu paketa, dostavu hrane. U restoranu možete vidjeti robota konobara kako donosi hranu." U hotelima roboti dostavljaju narudžbe u sobe, a sve su prisutniji i autonomni automobili te dostava dronovima.
Xi Jinping je u Šangaju najavio da će "Kina pružiti obuku za umjetnu inteligenciju i razviti centre za suradnju u području umjetne inteligencije sa zemljama BRICS-a, ASEAN-a, Latinske Amerike i Afričke unije".
Ozbiljnost trenutka potvrđuje i apel pape Lava, koji je u svojoj enciklici umjetnu inteligenciju opisao kao "vrijedan alat koji zahtijeva budnost". Kulturni kritičar Anton Barba-Kay u časopisu The Hedgehog Review postavlja pitanje: "Moramo li već proglasiti takvo doba?" i predlaže da papa umjesto toga pozove na "doba otpora prema umjetnoj inteligenciji". Pojedini kritičari idu toliko daleko da papine riječi uspoređuju s tvrdnjom da "kokain može biti vrijedna droga koju treba šmrkati s prstohvatom soli".
Kolumnistica New York Timesa Ana Swanson dodaje da se Amerika nalazi na prekretnici i mora odlučiti želi li koristiti "kinesku jeftinu i naprednu tehnologiju baterija" ili potrošiti znatno više na razvoj neovisnog lanca opskrbe. Tehnološki rat, koji je započeo s 5G tehnologijom i pokušajima Washingtona da spriječi kineske tvrtke poput Huaweija u izgradnji globalne infrastrukture, sada se proširio daleko izvan telekomunikacija, obuhvaćajući i robotiku te umjetnu inteligenciju.
