Od borbe za Knin do bisera Rastoka
Uoči 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, branitelj Josip Bebek otkriva detalje oslobađanja Knina, dok se prisjećamo stradanja i obnove Slunja i Rastoka.
Uoči 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, branitelj Josip Bebek otkriva detalje oslobađanja Knina, dok se prisjećamo stradanja i obnove Slunja i Rastoka.
Na današnji dan prije 31 godinu Hrvatska vojska oslobodila je Knin, okrunivši operaciju Oluja i ostvarivši najveću pobjedu u Domovinskom ratu. Središnja proslava Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja održava se 4. kolovoza 2026. u Kninu, a jedan od onih koji su prije tri desetljeća kročili u taj grad je i Josip Bebek, predsjednik Udruge veterana IV. gardijske brigade 'Pauci' Šibensko-kninske županije.
U razgovoru za Net.hr, Bebek se prisjetio trenutaka koji su prethodili povijesnom ulasku u Knin. Njegovo svjedočanstvo otkriva kako mnogi vojnici na terenu nisu ni znali da je njihov krajnji cilj upravo oslobađanje grada koji je bio simbol srpske pobune.
"Krenuli smo iz pravca Bosanskog Grahova. Doslovno kao dočasnik u Hrvatskoj vojsci nisam znao da se ide na Knin, da se oslobađa Knina. Mislio sam da idemo u još jednu akciju pa ćemo dalje", ispričao je Bebek za Net.hr. Njegova postrojba, IV. gardijska brigada, neprimjetno se uvukla oko tri kilometra prema Kninu prije početka glavne operacije.
Dana 4. kolovoza 1995. u 5.00 ujutro započela je topnička priprema. Meta je bilo brdo Igla. "Nažalost, prošle godine sam saznao da su na tom brdu poginula dvojica pripadnika VII. gardijske brigade, koja je uzimalo to brdo, i to su pravi heroji Domovinskog rata, a ja sam samo vaš sugovornik", naglasio je Bebek odajući počast suborcima.
Brdo je zauzeto istog dana, oko četiri sata popodne. Po padu mraka, postrojbe su nastavile napredovanje prema hrvatskoj granici. "Petog ujutro, 15 do 5, počela je operacija", prisjetio se Bebek trenutka kada je započeo konačni juriš.
Bebek ne krije da je atmosfera među vojnicima bila nabijena neviđenim emocijama. "Moram vam reći da je tada stajala ispred nas američka vojska, mi bismo ušli u Knin, jer je toliki zanos, sreća i ponos bila kad smo saznali da idemo u Knin. To se nije moglo ni s čime usporediti. Ušli bismo taman da nas iznijela cijela brigada, ali bismo ušli", rekao je.
Ipak, prizor koji su zatekli bio je drugačiji od očekivanog. "Ono što me razočaralo, kad smo došli, mislio sam da će biti borbe u Kninu, nismo se borili, ušli smo u poluprazan grad." Unatoč izostanku borbe u samom gradu, Bebek ističe ono na što je najviše ponosan: "VII. i IV. brigada kada su ušle u Knin, nisu nikoga ubile. Dan ili dva iza toga, da vam ne slažem, krenuli smo prema Srbu. Mi smo ostavili čist grad."
Dok je Knin bio središnji cilj operacije, Oluja je donijela slobodu i drugim okupiranim krajevima. Slunj je 1991. godine proveo čak 104 dana pod opsadom, okružen snagama Jugoslavenske narodne armije i srpskim paravojnim postrojbama, prije nego što je pao. Sa slunjskog područja protjerano je više od 16.000 Hrvata, a stotine ljudi ubijene su u ratnim zločinima tijekom okupacije.
Grad je oslobođen u kolovozu 1995. godine. Nakon što je 1. gardijska brigada zauzela Plitvice, 6. kolovoza spojila se sa snagama 5. korpusa Armije BiH. U Slunj su ušle zajedno sa snagama Zbornog područja Karlovac, koje su napredovale s ogulinskog dijela bojišta. Hrvatski branitelji zatekli su razoren i opljačkan grad.
Tijekom okupacije teško su stradale i Rastoke, biser rijeke Slunjčice poznat kao "male Plitvice". Nekadašnje mlinarsko naselje bilo je potpuno opustošeno. No, nakon rata uslijedila je obnova. Povratkom prognanih stanovnika Slunj je pretvoren u veliko gradilište, a Rastoke su ponovno zablistale. Danas su jedan od simbola Slunja i prepoznatljiv hrvatski turistički dragulj, dok proces oporavka gospodarstva i liječenja ratnih rana traje sve do danas.
