Od pepela do prijetnje: Hezbollah kao gerilska sila
Nakon što je u rujnu 2024. bio na koljenima, libanonski pokret izveo je dramatičan preporod. Ključ leži u novoj taktici, mladim 'gamerima' i tehnologiji koja mijenja pravila igre na Bliskom istoku.
Nakon što je u rujnu 2024. bio na koljenima, libanonski pokret izveo je dramatičan preporod. Ključ leži u novoj taktici, mladim 'gamerima' i tehnologiji koja mijenja pravila igre na Bliskom istoku.
U rujnu 2024. godine Hezbollah je bio u potpunom rasulu. Osamdeset izraelskih bombi sravnilo je sa zemljom njegovo sjedište, a među mrtvima su bili i najviši vojni zapovjednici, uključujući dugogodišnjeg vođu Hassana Nasrallaha. Izraelci su ga locirali i likvidirali čak dvadeset metara ispod zemlje. Bio je to vrhunac brutalnog obavještajnog proboja koji je libanonski šijitski pokret doveo na rub ponora. No, upravo iz tog kaosa, preživjeli zapovjednici su, odbacivši telefone i komunicirajući šaptom, skovali plan za povratak koji nitko nije očekivao.
Unutar Hezbollaha danas postoji opće prihvaćanje da je odluka o napadu na Izrael u listopadu 2023. bila povijesna pogreška. Nasrallah je sam donio tu odluku, a u Šura vijeću je naišla na otpor. Dok je naredio ograničenu intervenciju otvaranjem fronte podrške, ključni savjetnici poput Ibrahima Aqila, zapovjednika specijalne jedinice Radwan, smatrali su da se mora udariti svom snagom ili ne učiniti ništa. Kompromis se pokazao kobnim, a libanonski gubici zasjenili su izraelske u omjeru dvije tisuće prema sedamdeset poginulih.
Tek sredinom rujna 2024. godine postali su vidljivi razmjeri sigurnosnog propusta, kada je Izrael aktivirao eksplozije u tisućama pagera i stotinama voki-tokija. Glavna meta bili su voki-tokiji, koji su sadržavali veću količinu eksploziva i bili su namijenjeni borcima na terenu. Petnaest tisuća tih uređaja nalazilo se u skladištu i bilo je isključeno u trenutku kada je Izrael pokrenuo drugi dio operacije. Samo nekoliko stotina eksplodiralo je sljedećeg dana, ali plan je bio daleko razorniji. Inspekcijski tim Hezbollaha uporno je sumnjao u pagere i odlučio poslati uzorke u Iran na testiranje, što je prisililo Mossad da ranije povuče okidač i spriječi katastrofu golemih razmjera.
Izrael je potom 66 dana vodio brutalnu zračnu i kopnenu kampanju. Nasrallah, njegov rođak i predviđeni nasljednik Hashem Safieddine, te gotovo cijelo vojno vodstvo, izgubili su živote. Dok su izolirane jedinice na jugu odgađale napredovanje, Iran je intervenirao kako bi pomogao svom savezniku. Iranske inačice eliminiranih zapovjednika došle su u Libanon popuniti vakuum, a među njima je bio i Esmail Qaani, nasljednik Qassema Soleimanija iz Iranske revolucionarne garde.
Unatoč razaranju i procjenama da je vojna snaga pala na 20 posto nekadašnje sposobnosti, Hezbollah je prolazio kroz golemu unutarnju transformaciju. Vojno krilo, koje je postalo preglomazno i sporo, raskomadano je na potpuno neovisne jedinice po uzoru na gerilsku borbu Imada Mughnieha. Svaka postrojba dobila je priručnik s unaprijed osmišljenim planovima, a nova ključna smjernica bila je da borci ne moraju ratovati do posljednjeg metka, već mogu napustiti teritorij ako je to nužno.
Taj je model testiran u ožujku 2026. godine kada je Hezbollah, uvjeren da će Izrael ponovno napasti Libanon, odlučio preventivno udariti. Kada su izraelske trupe ušle na teritorij južno od rijeke Litani, zauzele su oko 300 položaja, ali nigdje nisu bile sigurne. Hezbollah je uveo novu metodu stalnog uznemiravanja koristeći FPV dronove koji se upravljaju putem optičkih kabela.
Ulogu pilota preuzeli su mladi libanonski gameri za koje su ratni veterani mislili da postaju mekušci dok su sate trošili na pucačine u zadimljenim kafićima južnog Bejruta. Ti dronovi sada su glavni dio bespilotne flote koja predstavlja najveću opasnost za izraelske tenkove Merkava. Tehnologija je bit za obnovu, a potrebni materijali već su bili dostupni. Tijekom sukoba 2024. godine, Hezbollah je prvi put upotrijebio projektil Almas-1 s optičkim kabelom dugim osam do deset kilometara, pretvorivši velike količine kabela za manje uočljive FPV letjelice.
Cijena ove regeneracije golema je za šijitsku zajednicu. Otprilike 600 tisuća ljudi ostalo je bez domova, a mnoga naselja su potpuno uništena. Odnos između Hezbollaha i lokalnog stanovništva slabi jer organizacija više nije u mogućnosti pružati istu razinu skrbi i obnove kao ranije. Međutim, izraelsko ciljanje šijita i neprijateljstvo dijela sunitskih i kršćanskih građana tjeraju šijite natrag prema pokretu.
U kolovozu 2026. Hezbollah je vojno znatno oslabljen, s procjenama od četiri do deset tisuća poginulih u posljednja dva rata, ali njegova promjena prema pokretljivijoj gerilskoj snazi pokazala se uspješnom. Parole o oslobađanju Jeruzalema zamijenjene su onima o zaštiti Libanona. Vođa Naim Qassem, iako nema karizmu, pokazao se kao izdržljiv vođa koji je proveo veliku reorganizaciju. Iako je primirje postignuto 16. travnja 2026., a pregovori se vode u Washingtonu, nitko ne vjeruje da će se život na jugu Libanona uskoro normalizirati.
Iako nema izravne veze s Hrvatskom, regionalna nestabilnost na Bliskom istoku izravno utječe na energetsku sigurnost Europe. Prijetnje pomorskom prometu u Hormuškom tjesnacu, kojima Iran podupire primirje, mogu izazvati poremećaje u opskrbi energentima i dodatno podići cijene nafte i plina na globalnom tržištu. Frustrirani bivši američki predsjednik Donald Trump u jednom je trenutku čak nazvao libanonskog veleposlanika u Washingtonu i zahtijevao izravnu telefonsku liniju s Hezbollahom, što dovoljno govori o utjecaju koji ovaj pokret i dalje ima u središtu svih regionalnih pregovora.
