Projekt socijalne reintegracije prvi put obuhvaća i osobe liječene od alkoholizma, kockanja i ovisnosti o videoigrama, s ciljem njihova lakšeg zapošljavanja, obrazovanja i stambenog zbrinjavanja.
Godišnje se u Hrvatskoj oko 12.000 osoba liječi zbog problema s drogama, alkoholom, kockanjem i igranjem videoigara. Za mnoge od njih najteži dio oporavka počinje upravo nakon izlaska iz bolnice, kada se suočavaju s nezaposlenošću, prekidom školovanja, narušenim obiteljskim odnosima i stigmom. Kako bi im se olakšao povratak u svakodnevni život, vladino Povjerenstvo za ovisnosti i ponašajne ovisnosti krajem srpnja 2026. usvojilo je novi Projekt socijalne reintegracije.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) poručuju da je socijalna reintegracija ključan dio oporavka jer uspjeh liječenja više ne ovisi samo o apstinenciji, već i o mogućnosti da osoba ponovno živi samostalno, radi i aktivno sudjeluje u zajednici. "Oporavak je više od prestanka uzimanja droge ili alkohola", ističu stručnjaci, naglašavajući da projekt koristi koncept "kapitala za oporavak" koji obuhvaća osobne, obiteljske i društvene resurse potrebne za dugoročnu stabilnost.
Novi nacionalni okvir predstavlja značajno proširenje dosadašnjeg programa resocijalizacije koji se u Hrvatskoj provodi od 2007. godine. Po prvi put, mjere potpore obuhvatit će i osobe liječene zbog problema s alkoholom te ponašajnih ovisnosti poput kockanja i igranja videoigara, a ne samo ovisnosti o drogama.
Četiri glavna stupa čine temelj ovog projekta: edukacija, rad, osiguravanje smještaja i emocionalna potpora. Sudionici će imati priliku dovršiti osnovnu ili srednju školu, steći nova zanimanja te sudjelovati u drugim obrazovnim aktivnostima za odrasle. Hrvatski zavod za zapošljavanje pružat će profesionalno usmjeravanje kako bi se odabrala zanimanja koja odgovaraju njihovim sposobnostima i potrebama tržišta rada, uz radionice aktivnog traženja posla i obrazovanje putem sustava vaučera.
Kako bi se izbjeglo da osobe nakon završetka liječenja ostanu bez podrške, imenovat će se koordinatori u zdravstvenom, socijalnom sustavu i sustavu zapošljavanja koji će pratiti korisnike kroz različite faze oporavka i povezivati institucije. Planirane su i posebne inicijative namijenjene ženama, maloljetnicima te ostalim skupinama koje su u riziku.
Podaci HZJZ-a pokazuju da su dosadašnji programi resocijalizacije dali mjerljive rezultate. Do kraja 2025. godine, 1346 pojedinaca prošlo je kroz proces profesionalnog savjetovanja i evaluacije radnih kapaciteta. U edukativne aktivnosti bilo je uključeno 437 osoba, dok je 1224 korisnika dobilo odobrenje za školovanje koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
U tom razdoblju, 1235 ljudi je uspjelo pronaći posao, a više od 15.000 korisnika koristilo je razne oblike psihosocijalne pomoći koju su pružale nevladine organizacije. U 2025. godini za programe socijalne reintegracije izdvojeno je oko 540 tisuća eura, što predstavlja povećanje od 20 posto u odnosu na godinu prije.
Provedba novog projekta pratit će se kroz sustav unutarnje i vanjske evaluacije. Praćenje će obuhvatiti broj korisnika koji su se uključili, njihov angažman u obrazovanju i zapošljavanju, upotrebu stambenih i psihosocijalnih mjera te redovitost terapije. Cilj je kontinuirano unaprjeđivati program i osigurati da oporavak završi trajnim uključivanjem u zajednicu, a ne samo izlaskom iz sustava liječenja.
Glavni cilj je smanjiti predrasude i izolaciju u društvu, povećati neovisnost osoba koje se oporavljaju od ovisnosti te smanjiti vjerojatnost ponovnog pada u ovisnost. Kroz ovaj projekt nastoji se unaprijediti pristup potpornim mjerama u svim hrvatskim županijama te poboljšati suradnja između zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja, tržišta rada i civilnih organizacija.
