Odmorišta na Dupcima i iznad uvale Vruja zatrpana su otpadom, a vjetar plastiku raznosi niz padine prema moru. Dok turisti uživaju u pogledu na Brač i Hvar, komunalne službe i dalje ne reagiraju na gomilanje smeća koje traje godinama.
Jedan od najljepših pogleda na Jadranskoj magistrali, s odmorišta na prijevoju Dupci između Omiške Dinare i Biokova, već godinama prati prizor koji bode oči. Kante za smeće su prekrcane, a otpad se gomila na sve strane dok bura plastične boce, vrećice i ambalažu raznosi niz teško pristupačne padine prema mitskoj uvali Vruja i moru.
S odmorišta uz Jadransku magistralu puca spektakularan pogled na otoke Brač i Hvar, planine te uvalu Vruja između Piska i Brela. No umjesto da putnici zastanu i uživaju u netaknutoj prirodi, dočekuje ih sramotan prizor. Spustite li pogled malo niže, vidjet ćete svu tugu zemlje koja živi od turizma - boce, razna ambalaža i drugi otpad razbacani su posvuda.
Na teško pristupačnim padinama vjetar je porazbacao smeće koje nitko ne skuplja. Jasno je da o otpadu više brine bura nego komunalne službe, a problem se iz godine u godinu ponavlja i pogoršava.
Ni smeđa turistička signalizacija nije pošteđena nemara. Znakovi su oblijepljeni brojnim naljepnicama, među kojima dominiraju obilježja navijačkih i huliganskih skupina iz cijele Europe. Posebno zabrinjava stanje Toi Toi WC-a - plastične kutije koja cijeli dan stoji na više od 40 stupnjeva i čiji se miris ne usudi ni opisati.
Postavlja se pitanje kakvi ljudi ovdje žive kada o takvoj ljepoti ne brinu. No odgovornost leži i na nadležnim službama koje očito ne uspijevaju riješiti ovaj dugogodišnji problem.
Državi je trebalo skoro dvadeset godina da shvati kako poduzetnik Stipe Latković u Vruji bespravno gradi i provodi devastaciju čije su posljedice i danas vidljive. Sa smećem bi, međutim, trebalo biti jednostavnije - dovoljno ga je pokupiti.
Ako se o odmorištima nismo u stanju brinuti, rješenje je jednostavno: postaviti betonske blokove i zatvoriti ih. Turisti neka ih gledaju na fotografijama s obzirom na to kako se neki od njih ponašaju. Smeće u prirodi, a posebno u moru, ne oprašta - mikroplastika je u želucima ključnih ribljih vrsta u Jadranu odavno pronađena.
