Otpad u Gospić stizao iz tri zemlje

Ilegalno odlaganje otpada u Gospiću poprima međunarodne razmjere. Europol je priopćio kako je na tri lokacije u Hrvatskoj, točnije u Gospiću, Varaždinu i Benkovcu, pronađeno najmanje 35.000 tona ilegalno odloženog otpada. Prema podacima iz istrage, dio tog materijala stigao je iz Slovenije, Italije i Njemačke, a procijenjena protupravna zarada kriminalne mreže iznosila je najmanje četiri milijuna eura.

Kako je otpad ulazio u Hrvatsku

Prema sumnjama USKOK-a, kriminalnu skupinu organizirao je varaždinski poduzetnik Josip Šincek. Putem svojih povezanih firmi, organizirao je uvoz mljevenog plastičnog i drugog miješanog otpada iz Slovenije i Italije, te je osiguravao dostavu medicinskog i ostalog otpada od hrvatskih dobavljača. Europol je također spomenuo otpad koji je stizao iz Njemačke.

Kriminalna grupa uvozila je otpad koji je bio lažno predstavljen kao plastika koja se može reciklirati, dok je dio drugog otpada, uključujući medicinski, potjecao od hrvatskih tvrtki. Osumnjičeni su se koristili legalnim tvrtkama u Italiji, kao i transportnim i drugim legitimnim firmama u Italiji i Hrvatskoj. Analize u laboratoriju pokazale su da je otpad, kako je bio deklariran, zapravo opasan prema zakonskim odredbama.

Što je pronađeno u Gospiću

USKOK je 6. kolovoza 2026. objavio nalaz i dopunu nalaza Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za industrijski kompleks u Bilajskoj ulici 50 u Gospiću. Na istraženom području procijenjeno je da se nalazi oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada. Ta se brojka odnosi isključivo na istraženo područje u Gospiću, dok se Europolovih 35.000 tona odnosi na više lokacija u Hrvatskoj. U materijalima koji su pronađeni nalazili su se dijelovi od obrade električne i elektroničke opreme, plastika, građevinski i mineralni materijali, te fragmenti medicinskog otpada.

U reprezentativnim uzorcima zakopanog otpada utvrđeno je opasno svojstvo HP14, odnosno ekotoksičnost, dok su takozvane crne hrpe klasificirane kao opasan otpad.

Vještačenje je također otkrilo značajno kemijsko opterećenje tla. U nekim uzorcima, izmjerene su vrijednosti bakra do 9.946 miligrama po kilogramu, olova do 1.051 miligrama, i antimona do 317 miligrama po kilogramu. Vještaci su istaknuli da su uklanjanje biljnog pokrova i kemijsko opterećenje tla uzrokovali degradaciju i nepovratno uništenje staništa na dijelu lokacije.

Dopuna vještačenja također se odnosila na podzemne vode. Uzorci su uzeti iz tri piezometra, dva su bila smještena nizvodno od odlagališta, a jedan uzvodno, koji je poslužio kao referenca. U uzorcima nizvodno otkriveni su PFAS spojevi, dok u referentnom uzorku uzvodno ti spojevi nisu bili prisutni iznad granice detekcije.

Uloga Tomislava Ćorića i ukidanje Očevidnika

U cijelu priču ulazi i bivši ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, i to kroz Zakon o gospodarenju otpadom donesen 2021. godine. Hrvatsko Ministarstvo gospodarstva ističe da je 31. srpnja 2021., kad je novi Zakon stupio na snagu, prestala obveza upisa u Očevidnik izvoznika i uvoznika otpada za pošiljke koje ne podliježu notifikacijskom postupku. U javno dostupnim informacijama, Ćorić se ne dovodi u vezu s kaznenim djelima u predmetu Gospić.

Za takve pošiljke i nadalje su vrijedili utvrđeni uvjeti za prekogranični transport i popratni dokumenti. Tim Zakonom također su utvrđena pravila za vođenje elektroničkog registra o stvaranju i tijeku otpada, poznatog kao e-ONTO. Zakon jasno nalaže da svaka osoba koja obavlja prekogranični prijevoz otpada mora voditi e-ONTO, kako za otpad koji zahtijeva notifikaciju, tako i za onaj koji to ne zahtijeva.

Dakle, prestanak vođenja Očevidnika izvoznika i uvoznika 2021. godine nije podrazumijevao ukidanje evidencija i dokumentacije vezane uz prekogranični promet otpada. Za razne vrste pošiljki ostale su na snazi druge obaveze, poput prateće dokumentacije i upisa u e-ONTO. Međutim, ostaje nejasno kakav je utjecaj ukidanje Očevidnika imalo na administrativno nadziranje prekograničnih pošiljki otpada.