Pakistan istražuje načine kako pomoći u obnovi zamrznutih pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a ta je diplomatska inicijativa dobila zamah uz potporu Kine, prema navodima triju pakistanskih izvora upoznatih s razgovorima koje prenosi azerbajdžanski medij Azernews. Potez dolazi usred gotovo petomjesečnog oružanog sukoba između SAD-a i Irana, koji prema procjenama vojnih analitičara citiranim u Wall Street Journalu prijeti potrajati još mjesecima.
Iranski ministar dvaput u Islamabadu
Ključni signal diplomatske aktivnosti bio je posjet iranskog ministra unutarnjih poslova Eskandara Momenija Pakistanu ovog tjedna, njegov drugi dolazak u manje od dva tjedna. Momeni, koji se prema dostupnim informacijama smatra bliskim Iranskoj revolucionarnoj gardi, održao je razgovore s visokim pakistanskim dužnosnicima i načelnikom pakistanske vojske generalom Asimom Munirom, što potvrđuju pakistanska vladina priopćenja. Tri izvora koji su govorili anonimno, jer nisu bili ovlašteni javno govoriti o toj temi, ipak upozoravaju da pred eventualnim izravnim pregovorima SAD-a i Irana ostaju značajne prepreke.
Kineski interesi iza diplomatske inicijative
Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar razgovarao je o ovoj diplomatskoj inicijativi s kineskim dužnosnicima tijekom svog posjeta Kini prošlog tjedna, prema istim izvorima. Kineski ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je potporu posredničkim naporima Pakistana i drugih zemalja, navodeći da će Peking nastaviti igrati aktivnu ulogu u nastojanjima za uspostavom mira i stabilnosti u Zaljevskoj regiji i širem Bliskom istoku. Pakistanski vladini dužnosnik rekao je da Peking sve više zabrinjava to što iranski napadi na zemlje Zaljeva i poremećaj plovidbe kroz Hormuzki tjesnac, strateški plovni put koji godišnje propušta oko petine svjetske nafte, štete kineskim interesima.
Kontekst sukoba: od primirja do novih udara
SAD i Izrael pokrenuli su vojnu operaciju protiv Irana krajem veljače ove godine. U lipnju su Washington i Teheran potpisali memorandum o razumijevanju kojim je predviđeno trenutačno prekidanje neprijateljstava na svim frontovima. Međutim, u noći s 7. na 8. srpnja SAD je obnovio opsežne udare na Iran, optužujući ga za kršenje sporazuma u vezi s Hormuzkm tjesnacem. Prema procjenama vojnih analitičara koje navodi Wall Street Journal, obje strane pokazuju spremnost na daljnju eskalaciju, ali se već približavaju granici onoga što mogu postići vojnom silom, što povećava rizik da sukob potraje još dugo.
Islamabad između Rijada, Pekinga i Teherana
Potencijalna uloga Pakistana kao posrednika dolazi u osjetljivom trenutku za Islamabad. Huti pokret iz Jemena, oružana skupina koju podupire Iran, nedavno je objavio pomorsku blokadu usmjerenu prema Saudijskoj Arabiji, bliskom pakistanskom partneru s kojim je Islamabad prošle godine potpisao sporazum o uzajamnoj obrani. Pakistan se u velikoj mjeri oslanja na saudijsku financijsku potporu i oštro je osudio hutijske napade na kraljevstvo. Diplomatski pristup koji bi bio percipiran kao pretjerano naklonjen Teheranu mogao bi stoga narušiti odnose s Rijadom. Istovremeno, Pakistan ima bliske veze s Kinom, još jednim važnim financijskim pokroviteljem koji ima snažan ekonomski interes u uspostavi stabilnosti na ključnim trgovinskim rutama kroz Bliski istok.
Regionalna nestabilnost se širi
Dok se odvijaju diplomatski napori, vojni sukobi na terenu ne jenjavaju. Hutiji su izjavili da su ispalili projektile i dronove na objekte povezane s naftnim gigantom Saudi Aramco u lukama Jizan i Yanbu na Crvenom moru, što prenosi South China Morning Post, ali saudijska vlada ni Aramco to u trenutku objave nisu potvrdili. Saudijske vlasti nakratko su izdale hitna upozorenja, ali su ih povukle uz objavu da je opasnost prošla. Hutiji su također najavili blokadu saudijskih luka i napali dva tankera povezana sa Saudijskom Arabijom na Crvenom moru. SAD je privremeno pauzirao noćne udare na Iran, bez objave razloga, što je pokrenulo nova pitanja o strategiji administracije predsjednika Donalda Trumpa u ovom sukobu.