Pavličićeva knjiga otkriva ljepotu hrvatskih uvreda
Akademik Pavao Pavličić u novoj knjizi 'Najljepše hrvatske uvrede' istražuje sedamdeset uvreda, njihovo podrijetlo i svakodnevnu upotrebu, naglašavajući humor i bogatstvo hrvatskog jezika.
Akademik Pavao Pavličić u novoj knjizi 'Najljepše hrvatske uvrede' istražuje sedamdeset uvreda, njihovo podrijetlo i svakodnevnu upotrebu, naglašavajući humor i bogatstvo hrvatskog jezika.
Knjiga "Najljepše hrvatske uvrede" akademika Pavla Pavličića, koju je objavila Umjetnička organizacija Lađa od vode, donosi pogled na hrvatski jezik iz sasvim neočekivanog kuta. Kroz sedamdeset odabranih izraza, autor na duhovit i pripovjedno svjež način istražuje njegovu fluidnu i razigranu narav, objavljeno je u utorak, 6. kolovoza 2026. godine.
Ovo nije enciklopedijski priručnik, već svojevrsno putovanje kroz jezične dragocjenosti koje svakodnevno koristimo. Pavličić odabire uvrede vođen isključivo estetskim kriterijem, neopterećen abecednim redom. Ono što knjigu čini posebnom jest sloboda kojom se uvreda tumači, njeguje i cijeni kao važan dio kulturne baštine. Urednica izdanja je spisateljica Julijana Matanović.
Čitatelji će u knjizi moći otkriti odakle potječu riječi poput "ološ", što znači glagol "pimplati" ili u kakvoj su vezi "prčvarnica" i "prč", izraz koji u Dalmaciji označava jarca. Također će saznati trebaju li se osjetiti prozvanima ako ih netko iz Osijeka nazove "janpikom". Pavličić se osvrće i na vlastite zgode, primjerice kako je kao dječak svoju susjedu prozvao "alapačom", uvjeren da je to njezino ime, te pritom propituje odnosi li se ta uvreda isključivo na žene.
U odrednici "guba" autor se prisjeća jednog putovanja na kojem je u dva različita razgovora pratio preobrazbu te riječi, od "frajera" do "pošasti". Pripovijeda i o izrazu "krkljanac" u šaljivoj pjesmi Branka Mihaljevića koja govori o kaubojima i Indijancima.
U uvodu knjige Pavličić objašnjava svoj pristup. "Kad prevedete koju našu psovku na strani jezik, izvorni govornik toga jezika zacijelo će se užasnuti. Ali, nama je ta drastičnost prirodna: mi jedni drugima psujemo majku i od dragosti i simpatije, a da se i ne govori kakve sve funkcije i nijanse može naša psovka imati", piše autor.
Zato će mene ovdje manje zanimati kako je neka uvreda nastala, a više kako ona živi ili kako je živjela te što nam danas govori.
Pavao Pavličić, rođen 1946. godine, poznat je prije svega kao romanopisac i novelist. Njegov opus uključuje djela poput "Večernji akt", "Dobri duh Zagreba", "Koraljna vrata" i "Kronika provincijskog kazališta". Potpisuje i scenarije za filmove "Ritam zločina", "Treći ključ", "San o ruži" te "Orao". Objavio je više od stotinu knjiga i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
