Pčele na vrućini troše 30 litara vode dnevno
Bjelovarski pčelari bilježe peterostruko povećanje potrošnje vode u košnicama, a ekološki tretmani odgođeni su zbog visokih temperatura koje smanjuju učinkovitost i štete pčelama.
Bjelovarski pčelari bilježe peterostruko povećanje potrošnje vode u košnicama, a ekološki tretmani odgođeni su zbog visokih temperatura koje smanjuju učinkovitost i štete pčelama.
Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku ne muči samo građane, već i pčele. Na bjelovarskom području pčelari bilježe da njihovi vrijedni kukci ovih dana troše čak pet puta više vode nego inače. Iako zasad nema većih posljedica suše, briga o košnicama zahtijeva pojačan angažman.
Marijan Naranđa, pčelar iz Bjelovara koji brine o stotinjak košnica, svakodnevno osigurava svježu vodu svojim pčelama. "Ista je stvar kao s ljudima. Treba im zavjetrina i svakodnevno svježa voda, to je ono najbitnije. Kod mene, naprimjer, one dnevno troše oko 30 litara vode", rekao je Naranđa za HRT Magazin. To je peterostruko više od uobičajene količine.
Pčele vodu koriste za rashlađivanje košnica. "One u principu tu vodu unose u košnice, lepeću krilima i na taj način vodu isparavaju. Isparavanjem vode taj vrući zrak izlazi van", objasnio je Naranđa. Iako u košnicama imaju dovoljno hrane, biljke koje su im inače na raspolaganju u ovo doba godine brzo se suše na visokim temperaturama.
Visoke temperature stvaraju probleme i u borbi protiv nametnika. Ekološki tretmani za suzbijanje varoe, koji bi trebali početi upravo u ovo vrijeme, nisu mogući. "Taj tretman ne mogu sada raditi zbog previsokih temperatura, dolazi do prebrzog isparavanja i nije dobar učinak, a i štetno je za pčele", pojasnio je Naranđa.
Unatoč vrućinama, ova je godina bila blagonaklona za pčelare. Lipa je bila izdašna, a ni bagrem nije zakazao. Obitelj Naranđa proizvodi tri vrste meda koje nose najvišu razinu europske zaštićene oznake izvornosti. "Tu su standardi vrlo strogi. Sljedivost od prve do zadnje radnje koje radite, količine meda koje ste izvrcali, kontrola je rigorozna. Analiza meda ide u dva laboratorija", naglasio je Naranđa.
Njegova supruga Vlasta Naranđa otkriva tko najviše cijeni zaštićenu oznaku. "Uglavnom mladi tu naljepnicu najviše cijene dok kod starijih ljudi, oni gledaju cijenu. Međutim, prodajemo puno meda na more i u Zagreb", ispričala je. Ponosni su što su među 51 proizvodom koji je Hrvatska zaštitila na razini Europske unije, što im je potvrda kvalitete i truda.
