Nakon petomjesečnog rata s Iranom, američka vojska suočava se s alarmantnim padom zaliha preciznih raketa, dok istovremeno planira uvesti lasersko oružje kao trajni dio svog arsenala za borbu protiv dronova.
Američka vojska potrošila je veliki dio zaliha svojih najmoćnijih preciznih raketa dugog dometa tijekom petomjesečnog rata s Iranom, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost u Pentagonu zbog spremnosti za buduće sukobe. Istovremeno, prema informacijama Wireda, Pentagon je na pragu potpisivanja povijesnog ugovora kojim će lasersko oružje po prvi put postati službeni dio američkog vojnog arsenala.
Rat s Iranom, koji je predsjednik Donald Trump pokrenuo u veljači 2026. zajedno s Izraelom, razotkrio je ranjivost moderne vojske pred jeftinim prijetnjama. Kako navodi Kurir.rs, pozivajući se na tri izvora upoznata s podacima, Sjedinjene Države potrošile su "gotovo sve" zalihe raketa ATACMS i Precision Strike Missile (PrSM), čija pojedinačna cijena premašuje milijun dolara.
Problem dodatno oslikava podatak da je ispaljivanje projektila Patriot vrijednih 4 milijuna dolara na iranske dronove koji koštaju 35.000 dolara dovelo do ogromnog pražnjenja zaliha. Prema izvještaju CSIS-a, između veljače i srpnja potrošeno je oko 65 posto američkih presretača Patriot, dok su zalihe raketa THAAD smanjene za najmanje 38 posto u odnosu na početak rata. Jedan od izvora tvrdi i da su SAD potrošile nešto manje od polovice ukupnih svjetskih zaliha krstarećih raketa Tomahawk.
Posljedice iscrpljenosti zaliha postale su tragično jasne 1. ožujka 2026., kada je iranski dron ubio šest američkih vojnika i ozlijedio njih 30. Kako bi obnovio zalihe, Pentagon je postigao preliminarni višegodišnji sporazum s kompanijama Lockheed Martin i Raytheon (dio korporacije RTX) o povećanju proizvodnje raketa Tomahawk i druge municije.
Upravo je ta ekonomska i logistička neodrživost presretanja dronova skupim projektilima ubrzala razvoj laserskog oružja. Krajem lipnja 2026. ministar obrane Pete Hegseth posjetio je vojni poligon White Sands u Novom Meksiku kako bi prisustvovao demonstraciji projekata usmjerenog energijskog oružja. "Godinama su laseri trebali biti budućnost, ali nikada nisu zaživjeli. Sada stvarno dolaze na svoje," rekao je za Wired Mark J. Lewis, bivši glavni znanstvenik američkog ratnog zrakoplovstva.
Prednost lasera je neograničena "municija". "U osnovi, možete ih ispaljivati dokle god imate struju," objasnio je Lewis. "Postoje i drugi problemi s laserima, uključujući koliko brzo ih možete ponovno ispaliti i napuniti. Ali ako riješite te probleme, odjednom imate prilično zgodan način da se suprotstavite stvarima poput napada roja dronova."
Prema izvorima Wireda, američka vojska spremna je potpisati ugovor vrijedan stotine milijuna dolara s obrambenim izvođačem AeroVironment za nabavu do 20 sustava Enduring High Energy Laser (E-HEL). Ovi laseri trebali bi biti dovoljno kompaktni da stanu u kontejner dimenzija 4 x 7 stopa ili na terensko vozilo, a dovoljno snažni da uništavaju jednosmjerne napadačke dronove poput iranskog Shaheda-136.
General-pukovnik Frank Lozano izjavio je da je sustav pokazao "mnogo skorašnjeg obećanja i sposobnosti u White Sandsu", dodajući da vojska upravo pregovara o ugovoru s AeroVironmentom za E-HEL. Ključna novost je da će laser postati operativni "program zapisa", što je vojni znak da je tehnologija službeno prihvaćena i uvrštena u petogodišnji proračun Pentagona. "Program zapisa ukazuje na širu kulturnu prihvaćenost nove tehnologije kao vojne sposobnosti," rekao je za Wired Craig Robin, koji je vodio portfelj usmjerenog energijskog oružja u Uredu za brze sposobnosti i kritične tehnologije američke vojske.
I sam predsjednik Trump je entuzijastičan oko nove tehnologije. "Laserska tehnologija koju sada imamo je nevjerojatna," rekao je novinarima u svom klubu Doral na Floridi. "Uskoro će se pojaviti, gdje će doslovno laseri raditi posao - uz mnogo nižu cijenu - raditi posao onoga što Patriot sustavi rade."
Unatoč optimizmu, laseri imaju svoja ograničenja. Prema Wiredovim izvorima, ne mogu se koristiti po kiši i magli, moraju se ispaljivati na jedan cilj istovremeno, nekoliko sekundi po cilju. Laseri, posebno oni moćni koji se razvijaju, nastavljaju ići čak i u orbitu - "Jednostavno ne prestaju," rekao je Scott Keeney, izvršni direktor tvrtke nLight koja isporučuje lasere tvrtkama poput AeroVironmenta.
Razvoj lasera nije prošao bez incidenata. U veljači 2026. laser AeroVironmenta postavljen na južnoj granici SAD-a slučajno je pogodio balon na zabavi, zbog čega je Federalna avijacijska administracija (FAA) nakratko zatvorila zračni prostor oko El Pasa u Teksasu. Kasnije je isti laser greškom oborio i dron Granične patrole. Ironično, upravo je taj nesretni incident dokazao da laser može učinkovito uništiti dron.
Dok se vojska okreće laserima, iscrpljene zalihe raketa izazivaju zabrinutost zbog sposobnosti SAD-a da odvrati protivnike poput Rusije i Kine. Prema izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz ožujka 2026., rakete PrSM korištene su i za napade na ciljeve u Iranu, a zalihe su od početka bile ograničene jer je riječ o novom sustavu.
Pentagon je zabrinut, no službena retorika ostaje optimistična. "Sjedinjene Države imaju daleko više municije nego bilo koja druga zemlja na svijetu i mnogo više nego što nam je potrebno", poručio je Trump u priopćenju Bijele kuće. Portparol Pentagona Šon Parnel dodao je da je "američka vojska najmoćnija na svijetu i ima sve što joj je potrebno da izvrši zadatke".
Ipak, jedan od izvora anonimno je za Reuters priznao da je velika potrošnja raketa posljedica odluke Trumpove administracije da izbjegne rizičnije zračne napade pilotiranim avionima. Postoje i oprečne verzije o tome zašto je Trump odustao od novog velikog napada na Iran - jedan američki dužnosnik tvrdi da je razlog pritisak zaljevskih država, a ne iscrpljene zalihe.
