Plenković: Nitko ne želi 2015., granice su zatvorene
Dok čelnici 22 članice EU-a upozoravaju na masovni prijelaz granice, neslužbeni izvještaji sugeriraju da su među migrantima identificirane osobe s džihadističkom prošlošću.
Dok čelnici 22 članice EU-a upozoravaju na masovni prijelaz granice, neslužbeni izvještaji sugeriraju da su među migrantima identificirane osobe s džihadističkom prošlošću.
Europska unija ne želi ponavljanje migrantske krize iz 2015. godine, poručio je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković komentirajući masovni prijelaz granice u španjolskoj enklavi Ceuti prošlog tjedna. Njegova izjava dolazi u kontekstu pisma koje su čelnici 22 članice EU-a poslali u Bruxelles, izražavajući zabrinutost zbog situacije, ali i pozdravljajući reakciju španjolske policije koja je gotovo 95 posto ljudi vratila u Maroko.
"To je pismo iskaz zabrinutosti zbog onoga što se dogodilo. Već dugi niz godina nismo imali tako masovan prijelaz granice. Naravno da je reakcija španjolske policije gdje je gotovo 95 posto ljudi vraćeno u Maroko pozdravljena. (...) Nitko ne želi ponavljanje 2015., stoga smo svi osnažili naše granice", izjavio je Plenković za Telegram.hr.
Za razliku od 2015. godine, kada je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel svojom frazom "Wir schaffen das" simbolično otvorila vrata stotinama tisuća izbjeglica, današnja Europa vodi bitno drugačiju politiku. Europska pučka stranka (EPP), kojoj pripada i HDZ, tijekom proteklog desetljeća snažno je zaokrenula udesno po pitanju migracija i azila. Umjesto otvorenih vrata, sada su na snazi nova pravila koja otežavaju dobivanje azila i pojednostavljuju procedure vraćanja.
Politički pritisak na stranke centra dolazi od rastuće radikalne desnice, poput njemačkog AfD-a, a u Hrvatskoj od oporbenog Mosta. Službene brojke EU-ove agencije za granice Frontex pritom pokazuju da se ilegalne migracije na zapadnobalkanskoj ruti, kojoj je izložena i Hrvatska, smanjuju. U prvoj polovici 2026. godine zabilježeno je 4009 ilegalnih prelazaka, u odnosu na 4930 u istom razdoblju 2025. i 10.642 u prvoj polovici 2024. godine.
Dok se politički vrh EU-a fokusira na zatvaranje granica, španjolski mediji El Español i The Objective donose dodatnu dimenziju priče. Prema njihovim neslužbenim informacijama, sigurnosne službe identificirale su najmanje desetak ljudi s džihadističkom prošlošću među migrantima koji su prošlog tjedna ušli u Ceutu. Izvori bliski istrazi tvrde da su službenici Nacionalne policije (CGI) i Civilne garde (JIGC) analizom nadzornih snimki prepoznali osobe koje su ranije bile uhićene, osuđene i deportirane u Maroko zbog kaznenih djela povezanih s džihadističkim terorizmom.
Euronews, čija je autorica Sonja Issel izvijestila o ovim navodima, pokušao je dobiti službeni komentar španjolskog Ministarstva unutarnjih poslova, Nacionalne policije i Civilne garde, ali odgovor do objave članka nije stigao. Španjolska vlada i agencije za provođenje zakona nisu javno komentirale ove izvještaje.
Slična situacija dogodila se u svibnju 2021. godine, kada su tisuće migranata ušle u Ceutu preko lukobrana El Tarajal. Tadašnja španjolska vlada odbacila je medijske napise o infiltraciji džihadista, nazvavši ih "zlonamjernom podvalom". Stručnjaci za terorizam prošlog su tjedna za Euronews izjavili da se džihadistička prijetnja u Španjolskoj razvila u "četvrtu fazu", koju karakterizira sve decentraliziranija radikalizacija putem društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka, umjesto kroz tradicionalne hijerarhijske organizacije.
Stručnjaci su pritom istaknuli blisku protuterorističku suradnju između Španjolske i Maroka, posebno u razmjeni obavještajnih podataka i praćenju radikaliziranih pojedinaca, što je ključno prilikom provjere velikih migracijskih tokova. No, zasad nema službene potvrde ovih navoda, a cijela priča ostaje na razini medijskih izvještaja koje vlasti još nisu komentirale.
