Plenković se sukobljava sa Zagrebom oko otpada
Dok premijerova stranka u Zagrebu kritizira podzemne spremnike, Europska komisija upozorava da Hrvatska kasni s ciljevima recikliranja i prijeti joj tužba pred Sudom EU.
Dok premijerova stranka u Zagrebu kritizira podzemne spremnike, Europska komisija upozorava da Hrvatska kasni s ciljevima recikliranja i prijeti joj tužba pred Sudom EU.
Politička scena u Zagrebu usijana je zbog ugradnje podzemnih spremnika za odvajanje otpada na početku Ilice, kod Trga bana Jelačića. Dok gradska vlast na čelu sa strankom Možemo brani projekt, HDZ ga žestoko kritizira. No, dok se vode lokalne političke bitke, Vlada Andreja Plenkovića suočava se s ozbiljnim upozorenjem iz Bruxellesa zbog višegodišnjeg kašnjenja u ispunjavanju ciljeva recikliranja.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegova administracija čvrsto brane odluku o ugradnji podzemnih spremnika, podsjećajući na loše upravljanje otpadom u prethodnoj gradskoj vlasti u kojoj je HDZ sudjelovao. S druge strane, HDZ je taj potez nazvao "grubom i neprihvatljivom urbanističkom intervencijom" te "političkom devastacijom" središnjeg trga, povlačeći paralele s komunističkim uklanjanjem spomenika banu Josipu Jelačiću.
Samo tjedan dana prije eskalacije političkih napetosti u glavnom gradu, Europska komisija sredinom srpnja 2026. uputila je novo upozorenje Hrvatskoj. Komisija je prvi put opomenula države članice u srpnju 2024., no ciljevi ni nakon dvije godine nisu ostvareni. "Komisija je odlučila uputiti obrazložena mišljenja tim državama, koje imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere. U protivnom Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije", priopćeno je iz Bruxellesa.
Hrvatska se našla u skupini od 12 država koje nisu ostvarile cilj od 50 posto pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada, koji je trebao biti dosegnut do 2020. godine. Uz Hrvatsku, prozvane su Njemačka, Španjolska, Portugal, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Cipar i Malta. Komisija posebno ističe da "Hrvatska nije ostvarila ciljeve za ukupnu ambalažu, staklo i kovine", čime se svrstala među sedam članica koje nisu ispunile nekoliko ciljeva za recikliranje između 2020. i 2023. godine.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, na čelu s ministricom Marijom Vučković, tvrdi da je Hrvatska "ostvarila značajan napredak", ali priznaje da cilj od 50 posto "nije dosegnut u propisanom roku". "Razlozi za to prvenstveno su povezani s činjenicom da je Hrvatska u trenutku pristupanja Europskoj uniji raspolagala znatno manje razvijenom infrastrukturom za odvojeno prikupljanje i obradu otpada u odnosu na većinu drugih članica", objašnjavaju iz Ministarstva.
Kao dokaz napretka, navode "značajna ulaganja u reciklažna dvorišta, sortirnice, postrojenja za obradu biootpada, vozila za odvojeno prikupljanje otpada i centre za gospodarenje otpadom". Ministarstvo je već dostavilo Europskoj komisiji informacije o poduzetim mjerama i ostvarenom napretku te nastavlja provoditi aktivnosti usmjerene na povećanje recikliranja i smanjenje odlaganja otpada. Prema njihovim podacima, cilj za staklenu ambalažu je ostvaren, a kod ukupne ambalaže i metala vide značajna poboljšanja. "Provode se i dodatne mjere za jačanje sustava proširene odgovornosti proizvođača, unaprjeđenje sustava povratne naknade i povećanje odvojenog prikupljanja ambalažnog otpada", poručuju.
Tužba pred Sudom Europske unije bila bi najskuplji scenarij za državu, što se već pokazuje na primjeru nezakonitog odlagališta otpada u Biljanama Donjima, koje Hrvatsku svakodnevno košta 6500 eura kazne. Istovremeno, premijer Plenković u subotu je komentirao i problem otpada u Gospiću i Lici, ističući da svi odgovorni moraju odgovarati te da Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša imaju zadaću sanirati otpad "kroz zakonitu i transparentnu proceduru".
Dok traju politički sukobi i prijetnje iz Bruxellesa, premijer Plenković u subotu je boravio na 311. Sinjskoj alci, gdje je čestitao organizatorima na "više od 300 godina staroj tradiciji Cetinskog kraja". Istog dana, putem Twittera je najavio promjenu metodologije za cijene goriva: "Nakon što smo jutros dobili ažurirane podatke, odlučili smo promijeniti metodologiju i Vlada će sada reagirati na tjednoj, umjesto na dvotjednoj bazi." Najavio je da će cijene biti niže: eurosuper za 6 eurocenta po litri, eurodizel za 4, plavi dizel za 3, a plin u spremnicima i bocama za 8 eurocenta.
