Pobuna protiv Trumpovih carina: Pola Amerike ga tužilo
Čak 25 saveznih država pod demokratskim vodstvom pokrenulo je pravnu bitku protiv novih uvoznih nameta koji obuhvaćaju gotovo sav američki uvoz.
Čak 25 saveznih država pod demokratskim vodstvom pokrenulo je pravnu bitku protiv novih uvoznih nameta koji obuhvaćaju gotovo sav američki uvoz.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa suočila se s novim ozbiljnim pravnim izazovom. Koalicija od 25 saveznih država s demokratskim vodstvom podnijela je u ponedjeljak, 4. kolovoza 2026., tužbu protiv najnovijih carina na robu iz 60 trgovinskih partnera SAD-a, uključujući Europsku uniju.
Nove carine, u rasponu od 10 do 12,5 posto, stupile su na snagu 24. srpnja 2026. godine, odmah nakon isteka prethodne globalne carine od 10 posto. Washington je njihovo uvođenje opravdao borbom protiv prisilnog rada, tvrdeći da pogođene zemlje ne čine dovoljno kako bi spriječile izvoz tako proizvedene robe. No, u zajedničkoj tužbi podnesenoj Sudu za međunarodnu trgovinu SAD-a u New Yorku, države tužiteljice ovo obrazloženje odbacuju kao "izgovor" i "nezakonit pokušaj vršenja neograničenih carinskih ovlasti".
Prema podacima Ureda američkog trgovinskog predstavnika, novi nameti odnose se na čak 99,4 posto ukupnog američkog uvoza. "Unatoč tome što je gubio na svakom koraku, Trump ponovno pokušava unijeti još veći kaos u živote radničkih obitelji i domaća poduzeća u Oregonu", izjavio je u priopćenju državni odvjetnik Oregona Dan Rayfield.
Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai odbacio je optužbe, ističući da SAD koristi "svoju zakonitu ovlast kako bi ishodio ukidanje neprimjerenih radnji, mjera i praksi koje opterećuju američku trgovinu". Administracija se prilikom uvođenja carina pozvala na članak 301. Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji omogućuje djelovanje protiv trgovinskih praksi koje se smatraju nepravednima ili diskriminirajućima.
Tužitelji, međutim, tvrde da je opseg novih carina bez presedana i da se ta zakonska odredba u prošlosti primjenjivala ciljano, na specifične države i industrije, a ne na gotovo cjelokupni uvoz. Među 25 država koje su podnijele tužbu nalaze se New York, Arizona, Kalifornija, Colorado, Connecticut, Delaware, Havaji, Illinois, Kentucky, Massachusetts, Maryland, Maine, Michigan, Minnesota, Nevada, New Jersey, New Mexico, Sjeverna Karolina, Oregon, Pennsylvania, Rhode Island, Virginia, Vermont, Washington i Wisconsin.
Ovo nije prvi put da se Trumpove carine nalaze na udaru sudova. Vrhovni sud SAD-a je još u veljači 2026. proglasio nezakonitima ranije carine protiv desetaka trgovinskih partnera. Nakon te presude, administracija je krajem lipnja 2026. nakratko uvela privremene carine, da bi ih u srpnju zamijenila novim, trajnijim nametima.
Pravni izazov dolazi u trenutku kada se Trump suočava i s političkim porazima unutar vlastitih redova. Republikanski senatori John Cornyn iz Teksasa i Thom Tillis iz Sjeverne Karoline blokirali su potvrdu njegova kandidata za ministra pravosuđa, Todda Blanchea. Tillis je pritom oštro kritizirao fond od 1,8 milijardi dolara namijenjen odšteti žrtvama politički motiviranih progona, nazvavši ga "loncem za isplatu nasilnicima".
Dodatni udarac Trumpu zadala je i njegova dugogodišnja saveznica, savezna tužiteljica Jeanine Pirro. Ona je odlučila povući optužnicu protiv bivšeg olimpijca Davida Hearna, kojeg se teretilo za oštećenje spomenika u Washingtonu. U sudskom podnesku na 20 stranica navela je da šteta nije nastala vandalizmom, već zbog loše izvedenih radova, te da je postupak pokrenut na temelju netočnih informacija Ministarstva unutarnjih poslova.