Južnokorejska svemirska agencija KARI objavila je prve fotografije mjesta na Mjesecu gdje se 5. kolovoza 2026. srušio drugi stupanj rakete Falcon 9 tvrtke SpaceX. Snimke koje je napravio njihov lunarni orbiter Danuri, s visine od oko 100 kilometara, jasno pokazuju novonastali krater i tragove izbačenog materijala, potvrđujući ono što su astronomi i predvidjeli.
Ono što ovaj događaj čini posebno vrijednim za znanost jest činjenica da je Danuri uspio fotografirati područje i prije i nakon udara. Orbiter je započeo promatranje tridesetak minuta prije predviđenog sudara te je u osam preleta iznad lokacije, smještene u blizini kratera Einstein i Bell, dokumentirao nastale promjene. "Danuri je dobio snimke prije sudara te neposredno nakon udara, što omogućuje analizu promjena uzrokovanih isključivo kolizijom i pruža važne istraživačke podatke", poručili su iz KARI-ja.
Krater od 27 metara i oblak litija
Dok su ranije procjene govorile o krateru promjera do 30 i dubine do 5 metara, preciznije analize snimki ukazuju na to da je nastali ožiljak na površini promjera gotovo 27 metara i dubok nekoliko metara. Ove podatke iz orbite nadopunjuju i opažanja sa Zemlje. Koristeći Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu, astronomi su neposredno nakon udara detektirali oblak natrija i litija kako se uzdiže s površine. Znanstvenici vjeruju da natrij potječe s Mjesečeve površine, dok bi litij mogao biti iz same rakete, što je bio konačni dokaz sudara.
Očekuje se da će i NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) u narednim danima snimiti to područje kako bi se dobile slike veće rezolucije i još preciznije izmjerile dimenzije kratera.
Misija i sporna priroda udara
Podaci o lansiranju rakete i njezinoj misiji razlikuju se ovisno o izvoru. Raketa je lansirana u siječnju 2025. godine i uspješno je obavila misiju dostave lunarnih lendera. S druge strane, Logično portal navodi da je raketa lansirana u siječnju 2026. godine te da je prema Mjesecu nosila dvije konkretne letjelice, lender Blue Ghost tvrtke Firefly Aerospace i japanski modul Resilience, koji je u međuvremenu promašio meko slijetanje i razbio se o površinu.
Slično se izvori ne slažu ni oko same prirode udara. 24sata opisuje događaj kao nepredviđeni sudar, odnosno nesreću do koje je došlo nakon više od godinu dana provedenih u nestabilnoj orbiti. Logično portal pak tvrdi da je riječ o planiranom događaju, objašnjavajući da SpaceX drugi stupanj rakete, koji nije predviđen za povratak na Zemlju, namjerno pušta da padne na Mjesec.
SpaceX: Kontrolirano deorbitiranje nije uvijek moguće
Iz same tvrtke SpaceX objašnjavaju da je riječ o složenoj orbitalnoj mehanici i da ovakvi ishodi nisu uvijek pod njihovom izravnom kontrolom. "Za većinu naših misija planiramo kontrolirano deorbitiranje drugog stupnja Falcona tako da sigurno uđe u atmosferu iznad oceana. Kod misija s višom energijom, poput onih koje idu prema Mjesečevoj transfernoj orbiti, gotovo sva snaga vozila posvećena je uspješnom postavljanju tereta u namjeravanu orbitu, pa kontrolirani manevar deorbitiranja nije uvijek moguć", pojasnili su iz SpaceX-a u pisanom priopćenju.
Dodaju i da su s vremenom solarna aktivnost i gravitacija skrenule drugi stupanj prema Mjesecu. "Aktivno radimo na tome da budemo što odgovorniji s hardverom ostavljenim u svemiru i da osiguramo svemirsku sigurnost, čak i na složenijim misijama. U ovom slučaju, s vremenom su solarna aktivnost i gravitacija skrenule drugi stupanj prema Mjesecu. Udari poput ovog su rijetki, ali se mogu dogoditi s objektima u ovakvim vrstama orbita, i surađujemo s NASA-om na pronalaženju optimalnog rješenja za odlaganje", stoji u priopćenju tvrtke.
Rastući problem svemirskog otpada
Ovaj incident ponovno je u prvi plan stavio rastući problem svemirskog otpada, čak i u Mjesečevoj orbiti koja je zasad znatno manje zagušena od Zemljine. Ubrzani tempo lunarnih misija državnih agencija i privatnih kompanija povećava rizik od nakupljanja otpada i potencijalnih sudara, ali i od kontaminacije znanstveno važnih lokacija.
Europska svemirska agencija (ESA) već je reagirala ažuriranjem svojih smjernica za smanjenje otpada, skrativši dopušteno vrijeme za odlaganje satelita s 25 na pet godina. S druge strane, u Sjedinjenim Američkim Državama regulatorni okvir za ova pitanja tek se razvija. Stručnjaci upozoravaju da bi bez međunarodnih propisa i boljeg nadzora moglo doći do takozvanog "Kesslerovog sindroma", lančane reakcije sudara koja bi orbite učinila neupotrebljivima. S obzirom na to da Mjesec nema atmosferu koja bi spalila ostatke pri ulasku, svaki udar na njegovoj površini ostavlja trajan trag.