Zašto pogon u Gospiću mora na procjenu utjecaja na okoliš iako je već izgrađen?

Ministarstvo je naknadno utvrdilo da je postrojenje bilo pogrešno klasificirano te da postoje potencijalni rizici za podzemne vode, tlo, zrak i zdravlje ljudi koji zahtijevaju punu studiju.

Što će se proizvoditi u pogonu tvrtke Jedro DS Innovation?

U pogonu će se litijev karbonat prerađivati u litijev hidroksid monohidrat, sirovinu koja se koristi u proizvodnji baterija, s planiranim kapacitetom od 10.000 tona godišnje.

Koji su glavni ekološki rizici koje je identificiralo Ministarstvo?

Ministarstvo je navelo potencijalne rizike za podzemne vode, tlo, zrak i zdravlje ljudi, zbog čega se ne može isključiti značajan negativan utjecaj na okoliš.

Gospić

Pogon za litij u Gospiću mora na procjenu utjecaja

Q: Koliko je novca uloženo u izgradnju pogona?

Prema navodima investitora, u gradnju i opremanje pogona uloženo je oko 11 milijuna eura.

H.D. · Prije 4h | 2 min

Ministarstvo je naknadno utvrdilo da je postrojenje bilo pogrešno klasificirano te zbog rizika za podzemne vode, tlo, zrak i zdravlje ljudi traži punu studiju.

Ukratko

Ministarstvo je naložilo punu procjenu utjecaja na okoliš za već izgrađeni pogon za litij u Gospiću.
Investitor Jedro DS Innovation uložio je oko 11 milijuna eura, a pogon je planiran za 10.000 tona litijeva hidroksida godišnje.
Odluka je obrazložena rizicima za podzemne vode, tlo, zrak i zdravlje ljudi.
Postrojenje je izgrađeno na temelju ranije pravomoćne dozvole, ali je naknadno utvrđeno da je bilo pogrešno klasificirano.

Ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i zelenu tranziciju zatražilo je procjenu utjecaja na okoliš za već sagrađeni objekt za preradu litija smješten u Industrijskoj zoni Smiljansko polje kod Gospića. Odluka je donesena 4. kolovoza 2026. godine, a obrazložena je potencijalnim rizicima za podzemne vode, tlo, zrak i zdravlje ljudi, zbog kojih se ne može isključiti značajan negativan utjecaj.

Investitor, tvrtka Jedro DS Innovation, podigao je postrojenje koristeći se važećom građevinskom dozvolom i ranijim suglasnostima nadležnih institucija. Ministarstvo je tek naknadno utvrdilo da je pogon bio pogrešno klasificiran, što sada zahtijeva provođenje punog postupka procjene utjecaja na okoliš.

Što se planira proizvoditi i u kojim količinama

U pogonu bi se nabavljeni litijev karbonat kemijskim postupkom prerađivao u litijev hidroksid monohidrat, sirovinu koja se, među ostalim, koristi u proizvodnji baterija. Godišnji kapacitet predviđen je na 10.000 tona litijeva hidroksida monohidrata.

Da bi se dosegao taj nivo proizvodnje, svake godine bilo bi potrebno dovesti otprilike 8.800 tona litijeva karbonata i 7.300 tona kalcijeva oksida. Tijekom procesa, kao sporedni proizvod, nastajalo bi oko 11.890 tona kalcijeva karbonata, što je kemijski dobivena kreda. Pogon je osmišljen za neprekidno funkcioniranje od približno 7.600 sati tijekom godine.

Uloženi milijuni i što slijedi

Prema ranijim navodima investitora, u gradnju i opremanje pogona uloženo je oko 11 milijuna eura. Nova odluka Ministarstva sada otvara pitanje daljnjeg tijeka projekta i uvjeta pod kojima bi pogon mogao započeti s radom.

Ministarstvo je kao glavni razlog za pokretanje procjene istaknulo mogućnost da bi navedeni kemijsko-industrijski objekt mogao utjecati na vodne resurse.