Svjetska banka procjenjuje da je u Hrvatskoj osigurano tek tri posto gubitaka povezanih s katastrofalnim događajima, dok broj požara i iznosi šteta iz godine u godinu rastu.
Financijski teret požara u Hrvatskoj u posljednjem je desetljeću dramatično porastao, a podaci osiguravatelja pokazuju da likvidirane štete rastu znatno brže od naplaćenih premija. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, premija osiguranja od požara i elementarnih šteta porasla je s 75,2 milijuna eura u 2015. na 146,1 milijun eura u 2024., odnosno za 94 posto. U 2025. dosegnula je 160,9 milijuna eura. Istodobno su likvidirane štete povećane za čak 139 posto, s 29,2 na 69,7 milijuna eura.
Međugodišnji rast pokazuje znatne oscilacije, što proizlazi iz značajnih šteta zabilježenih u određenim godinama. Tijekom 2020. godine isplaćene odštete skočile su za 70,5 posto, dok su u 2023. godini porasle za čak 74,7 posto. Statistički podaci Hanfe, koji objedinjuju osiguranje od vatre i druge vrste imovinskog osiguranja, ukazuju na povećanje omjera isplaćenih šteta prema naplaćenim premijama, s približno 83,2 posto u 2024. na 86,9 posto u 2025. Drugim riječima, za svakih 100 eura premije naplaćene u toj kategoriji tijekom 2025. godine, gotovo 87 eura odnosilo se na isplaćene štete, dok je godinu ranije taj iznos bio otprilike 83 eura.
Da će sezona biti teška dalo se naslutiti još krajem lipnja kada je za Hrvatsku izdan crveni alarm zbog toplinskog vala koji je zahvatio Europu. Podaci Hrvatske vatrogasne zajednice pokazuju da je do 10. kolovoza u Hrvatskoj evidentirano 5575 požara na otvorenom, što je 13 posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. I prije katastrofalnog požara u Omišu, površina zahvaćena vatrom u Hrvatskoj ove je godine već bila 75 posto veća u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković povećanje broja požara povezuje s vremenskim prilikama. "Povećanje možemo povezati s vremenskim prilikama, dakle dugim sušnim razdobljem s visokim temperaturama koje isušuju biljni pokrov. Ove godine smo imali u više navrata i suho grmljavinsko nevrijeme, kada je nastalo više požara u kratkom razdoblju", izjavio je nedavno za Poslovni dnevnik.
Dramatičnu sliku daje procjena Svjetske banke prema kojoj je u Hrvatskoj osigurano tek oko tri posto gubitaka povezanih s velikim katastrofalnim događajima. Iako se taj podatak ne može izravno povezati samo s požarima, on ilustrira koliki udio troškova katastrofa ostaje izvan osiguravateljskog sustava. Taj trošak snose građani i tvrtke iz vlastitih sredstava, a dio na kraju preuzima država.
U Croatia osiguranju ističu da je podosiguranost jedan od najvećih izazova u osiguranju imovine, posebno za privatne kuće. Prema nekim procjenama, samo oko četvrtine kuća je osigurano, zbog čega mnogi ljudi nakon velikih požara ovise o državnoj pomoći i donacijama, koje često ne mogu u potpunosti pokriti štetu. U toj osiguravajućoj kući rast šteta povezuju sa sve češćim i intenzivnijim vremenskim ekstremima, ali i rastom vrijednosti osigurane imovine.
"Istodobno raste i ukupni iznos šteta, što je povezano s višim vrijednostima osigurane imovine te povećanim troškovima obnove i sanacije. Najizraženiji rast bilježimo na područjima pogođenima požarima i drugim vremenskim nepogodama", poručuju iz Croatia osiguranja.
Da klimatske promjene povećavaju rizik od ekstremnih vrućina, a time i od požara, pokazuje i analiza međunarodne grupe klimatologa World Weather Attribution (WWA). Znanstvenici su krajem lipnja zaključili da bi tadašnji rekordni europski toplinski val bio "gotovo nemoguć" bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Analiza Financial Timesa pokazuje da je do sada tijekom europske sezone požara ove godine izgorjelo gotovo 500 tisuća hektara, a samo u prva dva mjeseca šteta je premašila tri milijarde eura. Taj iznos već je veći od procjene Europske komisije o prosječnim godišnjim troškovima šumskih požara u cijeloj Europskoj uniji. Prema evidenciji šteta uzrokovanih prirodnim katastrofama, zbroj prijavljenih šteta u Hrvatskoj tijekom 2025. iznosio je 342,45 milijuna eura. Registar pokriva sve prirodne nepogode, ne samo požare, stoga iz njega nije moguće izdvojiti godišnji iznos za požare. Osim toga, riječ je o prijavljenim štetama koje su nastale zbog proglašenih prirodnih nepogoda, što znači da dio ekonomskih troškova ostaje izvan statistike.
Osiguranje pritom nije jedino rješenje. Ono može osigurati pokriće financijskih gubitaka od požara, ali ne umanjuje sam rizik. Zato će, osim povećanja osiguranja, biti podjednako ključna ulaganja u infrastrukturu za gašenje požara, održavanje terena i preventivne mjere, budući da klimatski rizik sve više postaje financijski teret za pojedince, tvrtke i državu.
