Profesor Grgić: Cijene hrane mogle bi skočiti 20 posto
Agronomski stručnjak Ivo Grgić za RTL Direkt analizirao je utjecaj toplinskog vala na domaću poljoprivredu i otkrio što bi građani mogli osjetiti na svojim računima.
Agronomski stručnjak Ivo Grgić za RTL Direkt analizirao je utjecaj toplinskog vala na domaću poljoprivredu i otkrio što bi građani mogli osjetiti na svojim računima.
Iako ove godine nema razloga za paniku, hrvatski potrošači već sada trebaju biti svjesni potencijalnog udara na kućni budžet. Profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Ivo Grgić, u intervjuu za RTL Direkt iznio je procjenu da bi cijene poljoprivrednih proizvoda mogle porasti za oko 20 posto, što bi se logično prelilo i na konačne cijene hrane.
Poljoprivrednici u Hrvatskoj, ali i u Mađarskoj, Italiji i Grčkoj, govore o nezapamćenom toplinskom valu koji je ove godine zahvatio regiju, što dodatno pojačava zabrinutost za buduće prinose.
Grgić je jasan: za ovu godinu nema opravdanja za poskupljenje hrane zbog rasta cijena sirovina. "Ove godine nema nijednog razloga da hrana poskupi zbog rasta cijena poljoprivrednih proizvoda", rekao je. Objasnio je da u prerađevinama poljoprivredni proizvodi čine samo dio cijene, dok ostatak otpada na druge troškove poput energije. No, ključno upozorenje stiže za iduću godinu.
"Ako sljedeća godina bude slična ovoj, a nitko nema kristalnu kuglu da to može predvidjeti, postoji mogućnost da cijene poljoprivrednih proizvoda porastu oko 20 posto", istaknuo je profesor, dodavši jezgrovitu opasku: "Najskuplja je ona hrana koje nema."
Od svih ratarskih kultura, suncokret je ove godine jedina kojoj su povećane površine, dok su površine pod kukuruzom i sojom nešto manje. Grgić upozorava da je suncokret posebno osjetljiv u fazama cvatnje i nalijevanja zrna te da bi dugotrajna suša mogla smanjiti prinos. Ipak, ne očekuje ozbiljnije poremećaje na domaćem tržištu jer je Hrvatska u suficitu sa suncokretom, sojom i kukuruzom.
Na pitanje treba li Hrvatska mijenjati kulture koje uzgaja, Grgić odgovara odrično. "Mislim da nije. Vrijeme je da mijenjamo tehnologiju proizvodnje", rekao je. Umjesto sadnje banana, što je više pošalica za upozoravanje na ozbiljnost situacije, ključno je bolje gospodariti vodom. Podsjetio je da dnevni vodni otisak po osobi, kroz sve što koristimo i trošimo, iznosi oko 3000 litara vode.
Govoreći o Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, profesor je "branio" državu rekavši da uglavnom postavlja stvari solidno, ali da često izostaje odaziv s terena. Kao primjer je naveo afričku svinjsku kugu, gdje se rješava problem divljih svinja, a ne glavni uzrok, usitnjena proizvodna struktura. U Hrvatskoj posluje oko 160 tisuća proizvođača, većinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
"Bez okrupnjavanja proizvodnje teško je očekivati ozbiljniji iskorak", poručio je Grgić. Naglasio je da poljoprivredu treba gledati kao biznis: "Mladi neće ostati u poljoprivredi zbog ljubavi prema tom poslu. Ako im se omogući da u poljoprivredi mogu zaraditi pristojnu prosječnu neto plaću, onda će se njome baviti."
Kako bi se sačuvao osjećaj za domaće okuse i tradiciju, Grgić je s kolegicom Katarinom Dimitrijević Hrnjkaš pripremio knjigu recepata s Net.hr-a. Cilj je privući mlade i pokazati da se od domaćih namirnica može pripremiti kvalitetna i povoljna hrana. Kao primjer je izdvojio domaću kokoš iz dvorišta koja ima manji vodni otisak od one s farme, te povrće koje mnogi mogu sami uzgojiti.
"Ako kupujete, možda jest skuplje. Ali mnogi od nas mogu dio hrane proizvesti sami. Trebamo se vratiti korištenju resursa koje imamo", zaključio je Grgić.
