Putinova prijetnja Odesi i nova ruska raketa
Član Dume Andrej Kolesnik poručuje da će Rusija zauzeti Odesu ako Kijev ne prihvati uvjete Moskve, dok ukrajinski analitičari upozoravaju na novu balističku raketu dometa 480 kilometara.
Član Dume Andrej Kolesnik poručuje da će Rusija zauzeti Odesu ako Kijev ne prihvati uvjete Moskve, dok ukrajinski analitičari upozoravaju na novu balističku raketu dometa 480 kilometara.
Rusija je ponovno otvorila pitanje Odese kao ključnog strateškog cilja, a istovremeno ukrajinski vojni analitičari upozoravaju na skori ulazak u naoružanje nove modernizirane balističke rakete koja bi mogla ugroziti gotovo cijeli teritorij Ukrajine. Prema izvještaju objavljenom 7. kolovoza 2026., napadi na vojne i industrijske ciljeve intenzivirali su rasprave o promjenama na frontu i budućim pravcima sukoba.
Ukrajinski monitoring kanali tvrde da je za raketni sustav Iskander-M razvijena nova modernizirana balistička raketa oznake 9-M7232-F3. Njezin domet doseže 480 kilometara, što znači da gotovo cijeli teritorij Ukrajine ulazi u zonu mogućeg djelovanja. Kao glavna karakteristika navodi se sposobnost izvođenja protuzračnih manevara pri završnom prilazu cilju, projektil tijekom leta mijenja putanju uz velika opterećenja, zbog čega sustavi protuzračne obrane, uključujući američki Patriot, teško uspijevaju izračunati točku presretanja.
Dodatno, raketa pri ulasku u zonu radarskog osmatranja ispaljuje radarske mamce, pa radar registrira više ciljeva dok protuzračna obrana troši presretače na lažne mete. Očekuje se da bi ovo oružje uskoro trebalo serijski ući u naoružanje Oružanih snaga Rusije.
Zapadni i ukrajinski mediji sve češće pišu o Odesi kao jednom od ključnih pravaca ruskih operacija. Vlasti Odeske oblasti priopćile su da je Rusija tijekom jednog od napada angažirala strateške bombardere i lovačku avijaciju, ispalivši najmanje 19 raketa dugog dometa na jug Ukrajine. Ukrajinski komentator Nikolaj Hmurij tvrdi da se u tom području uzbuna zbog zračne prijetnje javlja čak deset puta tijekom jednog dana.
Član Odbora Državne dume za obranu Andrej Kolesnik izravno je zaprijetio: "Rusija namjerava da Ukrajinu liši izlaza na more ukoliko Kijev ne prihvati uvjete Moskve." Dodao je kako bi u tom slučaju Odesa bila zauzeta, a konačnu odluku donio bi predsjednik Vladimir Putin. Kolesnik je naglasio da su raniji uvjeti bili znatno blaži, ali da ih Ukrajina nije prihvatila.
Nakon jednog od najvećih valova ruskih balističkih udara od početka sukoba, ukrajinski dužnosnici priznali su da su pogođene industrijske zone u Kijevu. Sergej Beskrestnov, savjetnik ukrajinskog predsjednika, okrivio je pojedince koje je nazvao špijunima u Kijevu da su ruskim snagama proslijedili informacije o metama, ali nije otkrio koje su lokacije zapravo pogođene. Potvrdio je samo da je riječ o velikim poduzećima poznatim još iz sovjetskog perioda.
Istovremeno je potvrđeno potpuno uništenje tvornice "UkrTak", proizvođača taktičke opreme, pancira i druge zaštitne opreme. Pod udarom se našao i logistički centar "Antelj", koji je, prema navodima časopisa Forbes Ukraine, korišten za logističke operacije Oružanih snaga Ukrajine i skladištenje komponenti za bespilotne letjelice.
Dok Kijev nastavlja prijetiti udarima bespilotnim letjelicama na ruske ciljeve, uključujući naftna postrojenja i tankere u Azovskom i Crnom moru, zapovjednik Snaga bespilotnih sustava Ukrajine izjavio je da je Kerčanska trajektna linija gotovo uništena. Od ukupno pet trajekata koji su služili za prijevoz robe između Azovskog i Crnog mora, tri su izbačena iz upotrebe.
Međutim, pojedini analitičari ocjenjuju da učinkovitost ukrajinskih napada dronovima opada. Ruski politikolog Sergej Pereslegin navodi da tijekom posljednja dva velika napada bespilotnim letjelicama nijedan dron nije stigao do Moskve. U istim procjenama ističe se da bi Ukrajina mogla nastaviti s intenziviranjem napada, ali se postavlja pitanje održivosti takve strategije zbog visokih troškova, svaki veliki napad košta desetine milijuna, dok se ukrajinska strana suočava s ozbiljnim financijskim ograničenjima.
Iako tema nema izravne veze s Hrvatskom, sigurnosna situacija u Europi i potencijalna eskalacija sukoba neizravno utječu na regionalnu stabilnost, uključujući i hrvatske interese u širem europskom kontekstu.
