Rijeka srušila rekorde toplinskih valova
Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler pojasnio je kako se aktivira sustav SRUUK, upozorio na mogućnost novog vala vrućine i na sve izraženiji nedostatak stručnog kadra.
Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler pojasnio je kako se aktivira sustav SRUUK, upozorio na mogućnost novog vala vrućine i na sve izraženiji nedostatak stručnog kadra.
Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler u srijedu je, 19. kolovoza 2026. godine, gostovao u emisiji Novi dan kod Tihomira Ladišića. Tom je prilikom govorio o ekstremnom ljetu, oborenim temperaturnim rekordima te načinu na koji građani primaju upozorenja o potencijalnim opasnostima.
Govoreći o završetku posljednjeg toplinskog vala, Güttler je izjavio: "Možemo reći da je zadnji toplinski val na području Hrvatske završen. Nemamo aktivnih upozorenja. Samo za jedan dio istočne Hrvatske imamo jedno nisko upozorenje, ali ono će biti vrlo kratkotrajno, na razini jednog dana".
Analize DHMZ-a pokazale su da su ove godine na više lokacija oboreni rekordi, a posebno se ističe grad Rijeka. "Ono što je analiza pokazala je da smo ove godine na nekoliko lokacija probili rekorde. Tako, na primjer, na području grada Rijeke imamo niz od neprekinutih 20 dana kada smo imali upozorenja na toplinski val bilo koje razine i jedan novi rekord, niz od 10 dana s upozorenjem najviše razine kontinuirano", rekao je ravnatelj.
Unatoč tome, apsolutni hrvatski temperaturni maksimum ostao je netaknut. Najviša ikad zabilježena temperatura u zemlji iznosila je 42,8 stupnjeva, a izmjerena je u Pločama tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća. "Taj rekord nismo prešli, ali bilježimo nove apsolutne rekorde na razini mjeseca, sezone", pojasnio je Güttler.
Ravnatelj DHMZ-a upozorio je da su razdoblja toplinskog opterećenja sada znatno produljena u odnosu na ranije. Napomenuo je da do kraja kolovoza preostaju još dva tjedna te da se ne može isključiti pojava još jednog toplinskog vala, bilo na razini cijele Europe ili samo njezinog dijela. "Do kraja osmog mjeseca imamo još dva tjedna i nije za isključiti mogućnost još jednog toplinskog vala, da li u cijeloj Europi ili dijelu", kazao je.
Ljeto je u Hrvatskoj, kao i u ostatku središnje Europe, obilježila kombinacija triju istodobnih problema: toplinskih valova, suše i povećanog rizika od požara otvorenog tipa. "Kombinacija toplih i suhih ljeta je nešto gdje ćemo tek očekivati veću učestalost u budućnosti", ocijenio je Güttler, dodavši da promjena u hidrološkom ciklusu nije trajna te da će se oborine vratiti.
Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta ponovno se aktualiziralo pitanje kako građani dobivaju upozorenja o nadolazećim opasnostima. DHMZ je u više navrata aktivirao sustav SRUUK, a Güttler je pojasnio kada se taj komunikacijski kanal koristi.
"Mi imamo dva glavna kanala. Naš primarni kanal je tzv. Meteoalarm i taj pojam je postao dio neke opće kulture. Sustav SRUUK je jedan dodatan komunikacijski kanal. Taj sustav aktiviramo jedan do dva puta tijekom godine za sada i zaduženi smo za taj dio vremenskih nepogoda", rekao je te dodao da je DHMZ od 2023. godine u samo pet navrata izdao nalog za njegovu aktivaciju.
Naglasio je kako je riječ o dodatnom kanalu komunikacije te opisao sam tijek aktivacije. "U slučajevima kada zaista postoje opravdani elementi da kroz dan, dva nastaju uvjeti za aktiviranje SRUUK-a otvaramo komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite, pripremamo nacrt te poruke i sadržaj i u komunikaciji s glavnim ravnateljem, odnosno sa mnom, donosimo odluke dajemo li nalog ili ne Ravnateljstvu civilne zaštite da šalje poruku tog i tog sadržaja", objasnio je Güttler.
Osvrnuo se i na napredak Hrvatske u sustavu zaštite od ekstremnih vremenskih pojava tijekom proteklih godina. Iako su ulaganja bila značajna, upozorio je na problem koji bi u budućnosti mogao postati sve izraženiji, a to je manjak stručnog osoblja. "Zadnjih 10-ak godina ogromna sredstva su uložena, ali moja zabrinutost je da nam polako nedostaje stručnog kadra", zaključio je Güttler.
