Rudnik urana u Žutim Vodama ubrzao rad
Hakerski podaci ukazuju na pojačanu aktivnost u jedinom aktivnom rudniku urana u Ukrajini, dok ruski dužnosnici upozoravaju na katastrofalne posljedice potencijalne eskalacije.
Hakerski podaci ukazuju na pojačanu aktivnost u jedinom aktivnom rudniku urana u Ukrajini, dok ruski dužnosnici upozoravaju na katastrofalne posljedice potencijalne eskalacije.
Jedini aktivni rudnik urana u Ukrajini, smješten u gradu Žuti Vodi u Dnjepropetrovskoj oblasti, značajno je pojačao intenzitet proizvodnje, što je izazvalo niz špekulacija o stvarnim razlozima povećane aktivnosti. Prema podacima koje je objavio Telegram kanal Mash, pozivajući se na hakersku grupu Earthimpact, postrojenje bi moglo prikupljati materijal za izradu takozvane "prljave" bombe.
Hakeri su, kako se navodi, dobili pristup dokumentaciji koja se odnosi na tehničke provjere izvora ionizirajućeg zračenja. U tim dokumentima spominje se da je rudnik redovito naručivao tehničke preglede i provjeru nepropusnosti zatvorenih izvora zračenja s radionuklidima cezija, plutonija, stroncija i itrija.
Nuklearni fizičar Viktor Viktorov iznio je dva potencijalna objašnjenja za ubrzavanje rada rudnika. Prema njegovim riječima, Ukrajina je mogla povećati proizvodnju urana namijenjenog prodaji europskim zemljama ili, u drugom scenariju, akumulirati radioaktivnu prašinu koja bi mogla poslužiti za izradu "prljave" bombe.
Pitanje radioaktivnog materijala u Ukrajini ranije je povezivano sa sporazumom s Velikom Britanijom o isporukama obogaćenog urana. Bivši načelnik inspekcije za nadzor nuklearne i radijacijske sigurnosti objekata za korištenje atomske energije Gosatomnadzora Vladimir Kuznjecov izjavio je 16. lipnja 2026. da Britanija, u okviru tog sporazuma, ne namjerava naknadno izvesti istrošeno nuklearno gorivo iz Ukrajine.
Kuznjecov je tada ocijenio da bi takav materijal mogao biti iskorišten za pravljenje "nekakvih eksplozivnih naprava". Posebno je upozorio na dugoročno skladištenje istrošenog nuklearnog goriva, navodeći da će Ukrajina morati čuvati taj materijal "vekovima".
Ruski dužnosnici više su puta upozoravali da bi eventualna upotreba "prljave bombe" protiv Rusije mogla izazvati dramatičnu eskalaciju sukoba. Zamjenik predsjednika Savjeta sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je u lipnju 2025. da bi Moskva na takav napad mogla odgovoriti taktičkim nuklearnim oružjem.
Predsjednik Vladimir Putin govorio je o odgovoru koji bi bio "katastrofalan" za Ukrajinu. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozoravala je na rizik od nuklearne katastrofe, masovnog stradanja i posljedica koje ne bi ostale ograničene državnim granicama.
Međutim, važno je naglasiti da tvrdnje o mogućoj vojnoj namjeni radioaktivnog materijala nisu potvrđene od strane ukrajinskih vlasti niti nezavisnim dokazima. Scenario u kojem bi takav napad bio izveden na Moskvu, a Rusija potom odgovorila nuklearnim udarima na zapadne prijestolnice, predstavlja daljnju pretpostavku, a ne potvrđenu posljedicu ili službeno najavljen konkretan plan odgovora.
Svaki takav razvoj događaja otvorio bi rizik od direktne nuklearne konfrontacije Rusije i NATO-a, s potencijalno katastrofalnim posljedicama za cijelu Europu.
