Rumunjska minira Dunav da spasi nuklearku, Mađari gase Paks
Rekordno niski vodostaji europskih rijeka uzrokovani toplinskim valom prijete radu nuklearnih elektrana i transportu robe diljem kontinenta.
Rekordno niski vodostaji europskih rijeka uzrokovani toplinskim valom prijete radu nuklearnih elektrana i transportu robe diljem kontinenta.
Rumunjska vojska izvela je kontrolirane eksplozije na Dunavu kako bi preusmjerila tok rijeke prema nuklearnoj elektrani Cernavodă, kojoj prijeti gašenje zbog rekordno niskog vodostaja. Operacija je uključivala detonaciju velike podvodne stijene Pârjoaia, a uslijedit će i potapanje četiri barže pune kamenja kako bi se voda usmjerila prema rukavcu Stari Dunav, koji služi za hlađenje reaktora.
Vršitelj dužnosti ministra obrane Radu Miruță ocijenio je akciju uspješnom. "Postavljeno je 180 kilograma eksploziva. Bez obzira na konačne posljedice po Nuklearnu elektranu Cernavoda u narednim danima, ono što je postignuto uklanjanjem ove stijene bilo je neophodno i za plovidbu i za buduće radove na jaružanju", izjavio je Miruță, prema izvješću Klix.ba. Istaknuo je kako svaki dan rada elektrane vrijedi više od troškova cijele operacije.
Nuklearna elektrana Cernavodă, koja inače podmiruje petinu rumunjske potrošnje struje, već je ranije ovog tjedna preventivno isključila prvi od svoja dva reaktora snage 706 megavata svaki. Time je domaća proizvodnja električne energije pala za deset posto. Prema procjenama, elektrana bi na graničnoj razini vode mogla izdržati još četiri do pet dana.
Protok Dunava na ulazu u Rumunjsku u ponedjeljak ujutro iznosio je 1.500 kubičnih metara u sekundi, što je tri puta manje od višegodišnjeg prosjeka za srpanj i kolovoz. Do 7. kolovoza očekuje se daljnji pad na približno 1.450 kubičnih metara. Kontraadmiral Marcel Neculae, zamjenik načelnika stožera rumunjskih pomorskih snaga, opisao je tijek operacije: "Izveli smo prvu eksploziju na površini kako bismo vidjeli kako će stijena reagirati, nakon čega je uslijedila i druga eksplozija. Očekivali smo da ćemo pomaknuti stijenu Parjoaia, ali to se nije dogodilo. (...) Uvjeren sam da ćemo sutra (u ponedjeljak) uspjeti uništiti ovu stijenu."
Slična kriza odvija se i u Mađarskoj, gdje nuklearna elektrana Paks snage dva gigavata radi s tek nešto više od 10 posto kapaciteta. Mađarski premijer Peter Magyar izjavio je u ponedjeljak da bi posljednja turbina, koja proizvodi 240 megavata, mogla nastaviti s radom još dan ili dva. "Ovo su vrlo dobre vijesti jer se potpuno zatvaranje elektrane može izbjeći jednog od dana s najvećom potrošnjom", rekao je Magyar.
Ipak, najavio je i iznimno teško razdoblje. "Najkritičnijih pet dana počinje sada. Energetska mreža i opskrba vodom pod sve većim su pritiskom", poručio je. Očekuje se da će se elektrana, koja inače proizvodi oko polovice mađarske struje, potpuno ugasiti kasnije ovog tjedna. Nakon vladinog apela za štednju, potražnja za električnom energijom u Mađarskoj u nedjelju je smanjena za 700 megavata, što je jednako proizvodnji jednog i pol reaktora u Paksu. Farmaceutska tvrtka Richter objavila je da će u sljedeća tri tjedna smanjiti potrošnju za više od 50 posto te ponudila dnevno četiri megavata iz solarne energije.
Kriza nije ograničena samo na Rumunjsku i Mađarsku. Proizvodnja hidroelektrane Đerdap 1, najveće u Srbiji, pala je na svega 20 posto kapaciteta, potvrdio je direktor postrojenja Davor Maljoković. Srbijanske termoelektrane Kostolac također su smanjile proizvodnju zbog manjka vode za hlađenje. I Srbija i Mađarska planiraju manjak nadoknaditi skupim uvozom električne energije. Francuska je također bila prisiljena smanjiti proizvodnju nuklearne energije zbog niskih vodostaja ili porasta temperatura rijeka.
Niski vodostaji pogađaju i transport. Količina robe koja se prevozi između Rotterdama i Rajne smanjena je za oko 10 posto od početka srpnja. U Italiji rijeka Po bilježi visoku nestašicu vode, a očekivana proizvodnja hidroelektrana ove godine iznosi 3,9 teravat-sati, što je ispod povijesnog prosjeka od 4,1. "To ne pogađa samo jednu regiju kao što smo viđali u prošlosti, već cijeli europski prostor", izjavio je analitičar Alessandro Armenia iz grupe Kpler. "S obzirom na trenutačnu dinamiku, to znači da ćemo se ili suočiti s nestancima električne energije ili ćemo morati uložiti znatno više."
Privremeni rumunjski premijer Ilie Bolojan proglasio je nacionalno stanje pripravnosti u energetskom sektoru za cijeli kolovoz. "Proglasili smo stanje pripravnosti na nacionalnoj razini za kolovoz zbog smanjenja proizvodnje električne energije izazvanog sušom i niskim protocima rijeka, posebno Dunava", izjavio je Bolojan. Vrhunac toplinskog vala u toj zemlji očekuje se u srijedu i četvrtak, s temperaturama koje će prelaziti 40°C. Rumunjske tvornice automobila Dacia i Ford privremeno su obustavile proizvodnju do 19. kolovoza, dobrovoljno smanjivši potrošnju za 200 megavata.
Otežan je i prijevoz žitarica. Konzultant Cezar Gheorghe iz tvrtke AGRIColumn upozorava da teglenice ne mogu koristiti većinu riječnih luka. "Jedino su luke blizu Crnog mora i dalje otvorene. Teglenice ne mogu proći kroz ostale", rekao je u petak za Reuters, dodajući kako bi moglo doći i do manjka kamiona za alternativni prijevoz.
Rumunjska vlada odobrila je 7 milijuna leja (oko 1,55 milijuna dolara) za hitnu operaciju na Dunavu, koja uključuje 100 vojnika i 16 komada tehničke opreme. Uz miniranje stijene Pârjoaia, planirano je i potapanje četiri barže duge 70 metara i visoke tri metra, natovarene s ukupno 500 tona kamenja, kako bi se trajno preusmjerio tok vode prema nuklearnoj elektrani.