Rusija mjesecima gomilala projektile
Prema dostupnim informacijama, Rusija je akumulirala značajan broj krstarećih projektila Kalibr i Iskander-K, koji će vjerojatno biti korišteni u velikim razmjerima u sklopu nadolazećih kombiniranih napada.
Prema dostupnim informacijama, Rusija je akumulirala značajan broj krstarećih projektila Kalibr i Iskander-K, koji će vjerojatno biti korišteni u velikim razmjerima u sklopu nadolazećih kombiniranih napada.
Prema informacijama koje je u ponedjeljak objavio izvor AMK Mapping, Rusija je tijekom proteklih nekoliko mjeseci akumulirala značajne zalihe krstarećih projektila tipa Kalibr i Iskander-K. Očekuje se da će te projektile upotrijebiti u prilično velikom broju u sklopu nadolazećih kombiniranih raketnih i bespilotnih napada na Ukrajinu.
Ukrajinski izvještaji sugeriraju da Rusija trenutno raspolaže s najmanje 430 krstarećih projektila Kalibr i 130 projektila Iskander-K. Ove zalihe mogle bi zamijeniti druge tipove projektila koji su nedavno korišteni u značajnim količinama, poput Kh-101 i Kh-59/69.
Osim krstarećih projektila, Rusija je posljednjih mjeseci gomilala i velike količine hipersoničnih aerobalističkih projektila Kinzhal. Prema istom izvoru, na raspolaganju imaju najmanje 120 ovih projektila, koji će se koristiti kako u sklopu velikih napada, tako i za pojedinačne udare na ukrajinske zračne baze, konkretno na Starokostjantyniv i potencijalno Ozerne.
Što se tiče balističkih projektila Iskander-M, zbog iznimno visoke potrošnje tijekom proteklog mjeseca, raspoložive zalihe su prilično iscrpljene. Međutim, zahvaljujući vrlo visokoj stopi proizvodnje od 60 do 75 projektila mjesečno, Rusija i dalje zadržava sposobnost izvođenja ponovljenih i relativno čestih napada. Napade djelomično nadopunjuju i modificiranim balističkim projektilima S-400, iako su oni lakši za obaranje od strane sustava Patriot i imaju znatno nižu preciznost.
Kada je riječ o projektilima Zircon, Rusija je tijekom protekle tri godine akumulirala velike zalihe te ih sada ima najmanje 170. Iako je stopa njihove potrošnje višestruko veća od stope proizvodnje, opsežna akumulacija omogućuje nastavak njihove značajne upotrebe.
Za napade se koriste i balistički projektili Kn-23, koje je Rusija vjerojatno nedavno dobila iz Sjeverne Koreje. Iako je preciznost novijih projektila značajno poboljšana, neki od starijih modela još uvijek su u ruskim zalihama, o čemu svjedoči i nedavni napad na stambeno naselje u blizini grada Kryvyi Rih.
U međuvremenu, Rusko ministarstvo prometa objavilo je u ponedjeljak da pojačava zaštitu brodova u Azovsko-crnomorskom bazenu te razvija alternativne teretne rute. Ovaj potez uslijedio je nakon oštre eskalacije napada na moru s obje strane u ratu u Ukrajini.
Kao odgovor na, kako su naveli, "napetu situaciju u Azovskom moru, koja proizlazi iz neprijateljskih napada dronovima na pomorske brodove", osnovali su radnu skupinu za pronalaženje novih ruta i preusmjeravanje teretnih tokova. "Brojne tvrtke za prihvat tereta već su izrazile spremnost za rukovanje dodatnim količinama tereta i ubrzavanje otpreme na svojim terminalima, unutar granica svojih operativnih mogućnosti", priopćilo je ministarstvo.
Rusija, kao najveći svjetski izvoznik pšenice, i Ukrajina posljednjih tjedana međusobno napadaju poljoprivredne izvozne objekte i komercijalne brodove u području Crnog mora. Glavna ruska lobistička skupina za žitarice upozorila je u petak da bi ukrajinski napadi mogli zaustaviti izvoz žitarica preko Crnog mora, što bi dovelo do rasta cijena i gladi u Africi i na Bliskom istoku. Slično upozorenje stiglo je i od najvećeg ukrajinskog poljoprivrednog sindikata UAC, koji ističe da ruski napadi na brodove u blizini Odese ograničavaju ukrajinski izvoz u ključnom razdoblju žetve.
Uz vijesti o gomilanju naoružanja, neovisni ruski mediji Mediazona i BBC u svojoj su zajedničkoj istrazi potvrdili smrt 236.066 ruskih vojnika u ratu u Ukrajini. Stvarni gubici vjerojatno su i veći, a prema nekim procjenama Rusija gubi više vojnika nego što ih može unovačiti.
