Ruski dron spalio osam milijuna knjiga
Skladište izdavačke kuće Ranok pogođeno je 1. kolovoza, a direktor tvrdi da mete nisu odabrane slučajno. Uništeno je više od deset milijuna knjiga u posljednjim mjesecima.
Skladište izdavačke kuće Ranok pogođeno je 1. kolovoza, a direktor tvrdi da mete nisu odabrane slučajno. Uništeno je više od deset milijuna knjiga u posljednjim mjesecima.
U ruskom napadu dronom na skladište izdavačke kuće Ranok u Harkivu, koja je među najvećim ukrajinskim izdavačima, uništeno je otprilike osam milijuna knjiga. Kako prenosi Narodno.hr, ukrajinski izdavači procijenili su da je u napadima tijekom posljednjih nekoliko mjeseci uništeno preko deset milijuna knjiga, što sve više utječe na obrazovanje, kulturu i izdavački sektor u Ukrajini.
Skladište u Harkivu pogođeno je 1. kolovoza 2026. godine. Viktor Kruhlov, direktor izdavačke kuće Ranok, tvrdi da su na istom mjestu u kratkom vremenu odjeknule dvije eksplozije te vjeruje da skladište nije pogođeno slučajno.
Rusko Ministarstvo obrane nije odgovorilo na Reutersov upit za komentar o napadu, prenosi Narodno.hr.
Razmjeri štete posebno su važni jer Ranok tiska približno trećinu udžbenika koji se koriste u ukrajinskim školama. Gubitak tog kapaciteta izravno pogađa obrazovni sustav koji već funkcionira u ratnim uvjetima.
Međutim, nije stradala samo ta izdavačka kuća. U ruskom napadu na Kijev početkom srpnja 2026. godine, BookChef je izgubio otprilike 800.000 knjiga, što je većina njihovih zaliha. Nakon toga, pogođeno je i rezervno skladište, gdje je uništeno još oko 100.000 primjeraka.
Za izdavaštvo takve gubitke nije moguće nadoknaditi preko noći. Proces od pripreme do objave knjige može trajati od šest do 18 mjeseci, a troškovi tiskanja u Ukrajini porasli su za otprilike 40 posto u posljednje dvije godine.
Rat tako istovremeno uništava gotove knjige, poskupljuje nova izdanja i smanjuje kupovnu moć građana.
Ali spaljeni milijuni primjeraka imaju težinu koja nadilazi poslovne bilance. Nakon početka ruske invazije u Ukrajini, potražnja za knjigama na ukrajinskom jeziku znatno je porasla. Knjiga je tako postala dio šire borbe za jezik, povijest i nacionalni identitet, upravo u ratu u kojem ruski predsjednik Vladimir Putin već godinama osporava posebnost ukrajinske nacije.
Za Hrvatsku takva situacija nije povijesno nepoznata. Rat ne utječe samo na teritorij i gospodarstvo. Utječe na škole, knjige, kulturu i pamćenje naroda.
Stoga osam milijuna spaljenih knjiga nije samo materijalna šteta. To je osam milijuna pokušaja da se riječ koja je već bila otisnuta mora ponovno stvarati iz pepela.
