Njemački istražitelji pronašli su paralele između prošlotjednog pokušaja napada dronom na ukrajinski zrakoplov i serije sabotaža na zračni teret iz 2024. godine, a tragovi vode do ruskog vojnog obavještajnog servisa.
Prošlotjedni pokušaj napada dronom na ukrajinski zrakoplov u zračnoj luci Leipzig/Halle ima niz paralela sa spektakularnom serijom napada na zračni teret iz srpnja 2024. godine. Prema istraživanju koje su proveli WDR, NDR i Süddeutsche Zeitung (SZ), tadašnja mreža odgovorna za slanje zapaljivih paketa istovremeno je transportirala dijelove dronova diljem Europe, uključujući i Njemačku.
Incident se dogodio prošlog tjedna kada je u blizini nekoliko ukrajinskih transportnih zrakoplova pronađen dron s eksplozivom i upaljačem. Eksplozivna naprava, skrivena u konzervi, nije detonirala, vjerojatno zbog neispravnog upaljača. Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) tada je izjavio kako se ne mogu isključiti "strane sile" kao nalogodavci, a iz sigurnosnih krugova sve jasnije upućuju na Rusiju.
Uvidom u poljske istražne spise, novinari su otkrili da je mreža koja je u srpnju 2024. godine postavila zapaljive naprave u pošiljke u Birminghamu, Varšavi i Leipzigu, istovremeno transportirala dijelove dronova kroz Europu. Već tada su konzerve igrale ključnu ulogu, baš kao i u aktualnom slučaju u Leipzigu, gdje je na dronu bila pričvršćena konzerva napunjena visokoeksplozivnim materijalom.
Središnja figura te mreže je mladi Ukrajinac koji je, prema istražiteljima, djelovao po nalogu ruskog vojnog obavještajnog servisa GRU. On je priznao transport, ali je negirao da je znao kako radi za rusku tajnu službu. Njegov kontakt na Telegramu, osoba pod imenom "Warrior", vodio ga je kroz niz zadataka diljem Europe. Istražitelji su identificirali više od 20 osumnjičenih u ovoj široj sabotažnoj mreži, a njemački Ustavni sud za zaštitu ustavnog poretka takve osobe bez obavještajne obuke naziva "potrošnim agentima".
Prema poljskim istražnim dokumentima, mladić je u ljeto 2024. godine u litavskom Kaunasu iskopao nekoliko konzervi kukuruza, propelere za dron i postolje od plastičnih cijevi, uključujući i lokaciju na groblju. Te je dijelove prenio u Lodz u Poljskoj, gdje ih je ostavio u grmlju. Za taj je prvi zadatak primio 2.000 dolara.
Samo nekoliko dana kasnije, 12. srpnja 2024., ponovno je otišao na groblje u Kaunasu, iskopao novo postolje i propeler te krenuo prema Njemačkoj. Unatoč kontroli na poljsko-njemačkoj granici, prošao je bez problema. "Mislim da nisu imali nikakve sumnje", poručio je kontaktu "Warrioru", koji mu je na vijest o kontroli kratko odgovorio: "Sranje".
Opremu je na kraju ostavio u hotelskoj sobi u Düsseldorfu, a zatim dobio novi zadatak da iz grma pokraj željezničkih traka u istom gradu preuzme vrećicu s dodatnim propelerima i vrati je u Poljsku. Ova ruta ukazuje na postojanje šire mreže pomagača na terenu u Njemačkoj. Dvojica od ukupno deset optuženih u slučaju zračnog tereta boravila su u danima prije napada u Frankfurtu na Majni, a potom i u Berlinu, u hotelu koji se koristi kao prihvatilište za izbjeglice. Njemački istražitelji proveli su 2024. i 2025. godine pretrage i ispitivanja, ali nisu pronašli dokaze o kaznenim djelima.
Dok su brojni izvršitelji uhićeni, potraga za organizatorima se nastavlja. Iza Telegram profila "Warrior" poljski istražitelji sumnjaju da stoji Aleksej K., osoba povezana s GRU-om. Trag je istražitelje odveo do Krasnodara u Rusiji. Aleksej K. se također sumnjiči za sudjelovanje u podmetanju požara u jednoj Ikea trgovini u Litvi.
Mladi Ukrajinac se trenutno u Poljskoj nalazi pred sudom zajedno s još četvero optuženih u slučaju DHL. U Litvi je optužnica podignuta protiv pet osoba. Moskva je do sada odbacila sve optužbe o umiješanosti u ove napade.
