Ruski LNG u lipnju skočio 14 posto
Francuska prednjači u kupnji, prihodi Moskve dosegnuli 60 milijuna eura dnevno, piše njemački Welt am Sonntag.
Francuska prednjači u kupnji, prihodi Moskve dosegnuli 60 milijuna eura dnevno, piše njemački Welt am Sonntag.
Unatoč višegodišnjim obećanjima o potpunom prekidu energetske ovisnosti o Moskvi, zemlje Europske unije u lipnju su uvezle 14 posto više ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) nego u istom mjesecu prošle godine. Podatke je objavio njemački medij Welt am Sonntag, pozivajući se na istraživanje Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), a prenosi ih više izvora.
Paralelno s rastom uvoza, značajno su porasli i dnevni prihodi Rusije od isporuke energenata u Europu. Prema procjeni CREA-e, ta je brojka dosegnula oko 60 milijuna eura dnevno. Analitički centar Bruegel procjenjuje da ruski plin trenutno čini oko 13 posto ukupnog uvoza plina u Europsku uniju.
Najveći udio u povećanom uvozu ima Francuska. Luka Montoir, smještena u Bretanji, u lipnju je primila četiri puta više ruskog LNG-a nego mjesec ranije. Taj podatak posebno ilustrira razmjer diskrepancije između političkih deklaracija i stvarne energetske potražnje unutar pojedinih članica EU-a.
Ukupni podaci za prvo polugodište dodatno naglašavaju trend. Zemlje Europske unije primile su 136 isporuka ruskog LNG-a s poluotoka Jamal, što iznosi gotovo 10 milijuna tona plina. Prema podacima koje prenosi ukrajinska agencija UNIAN, ruski plin sada pokriva 13,4 posto ukupnog europskog uvoza.
Cijela situacija odvija se u sjeni službenog plana Europske unije da do 2027. godine potpuno obustavi uvoz ruskog plina. Ovakav rast uvoza, posebno u Francuskoj, baca sumnju na realnost tog cilja. Iako se radi o komercijalnim odlukama kompanija, a ne izravnim vladinim narudžbama, trend je u izravnoj suprotnosti s javno proklamiranom energetskom politikom Unije usmjerenom na smanjenje financiranja ruskog proračuna usred rata u Ukrajini.
Za Hrvatsku, kao članicu EU-a koja se oslanja na LNG terminal na Krku za vlastitu energetsku sigurnost i diverzifikaciju, ovi podaci predstavljaju važan kontekst. Iako nema izravne naznake da povećani uvoz u zapadne luke utječe na opskrbu u Hrvatskoj, trend pokazuje koliko je proces odvikavanja od ruskih energenata kompleksan i daleko od završetka na razini cijele Unije.
