SAD raspoređuje zrakoplove u Bugarsku, Iran protestira zbog baze Bezmer
Američki tankeri KC-135 stigli su u bugarsku vojnu bazu Bezmer kako bi podupirali operacije na Bliskom istoku. Teheran je Sofiji uputio službenu notu protesta.
Američki tankeri KC-135 stigli su u bugarsku vojnu bazu Bezmer kako bi podupirali operacije na Bliskom istoku. Teheran je Sofiji uputio službenu notu protesta.
Američki vojni zrakoplovi za punjenje goriva u zraku tipa KC-135 počeli su 25. srpnja 2026. pristizati na bugarsku vojnu bazu Bezmer, smještenu u Jambolskoj oblasti na jugoistoku Bugarske. Bugarski parlament odobrio je raspoređivanje do osam takvih zrakoplova i do 250 američkih vojnika, a mandat traje do 1. listopada 2026. Misija se temelji na bilateralnom Sporazumu o suradnji u obrani iz 2006. godine, kojemu je 2016. dodijeljen neograničen status.
Prema informacijama koje prenosi ruski Telegram kanal Rybar, koji je blizak ruskim vojnim krugovima i čije navode treba uzeti s oprezom, namjena raspoređivanja je zračno punjenje goriva zrakoplova koji sudjeluju u američkim operacijama na Bliskom istoku, logistička podrška te osiguravanje neborbenih misija. Bugarska vlada inzistira da je riječ isključivo o "logističkoj misiji" te da Sofija time ne postaje strana u sukobu. Pravni temelj za prisutnost američkih snaga je zajednički sporazum o korištenju vojnih objekata, koji je na snazi već dva desetljeća.
Unatoč bugarskim uvjeravanjima, Iran je reagirao oštro. Teheran je bugarskom Ministarstvu vanjskih poslova uputio službenu diplomatsku notu protesta. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei izjavio je da svaka pomoć američkim udarima na Iran predstavlja "saučesništvo u agresiji i ratnim zločinima", te pozvao Sofiju da ne postane, kako je rekao, "saučesnik agresora i narušitelja međunarodnog prava". Iranska nota označava diplomatsku eskalaciju koja Bugarsku, kao članicu NATO-a i Europske unije, stavlja u neugodnu poziciju između savezničkih obveza i regionalnih geopolitičkih tenzija.
Raspoređivanje nije naišlo na jednoglasnu podršku ni unutar same Bugarske. Prema istom izvoru, u regiji oko baze Bezmer postoji lokalni otpor prisutnosti američke avijacije. Stanovnici regije upozoravaju da bi Jambolska oblast mogla biti uvučena u tuđi sukob, unatoč vladinim jamstvima o sigurnosti misije. Bugarska vlada za sada nije objavila detaljan odgovor na iranski protest ni na unutarnje prigovore.
Baza Bezmer nije novost u kontekstu američko-bugarske vojne suradnje. SAD i Bugarska razvijaju zajednički obrambeni okvir od sredine 2000-ih, a Bugarska je kao članica NATO-a od 2004. godine redovito sudjelovala u savezničkim vježbama i misijama. Međutim, konkretno raspoređivanje tankera koji bi podupirali operacije izvan europskog prostora, točnije na Bliskom istoku, donosi novu dimenziju te suradnje. Pitanje je koliko daleko seže odgovornost zemlje koja pruža logistiku za operacije u drugoj regiji, što je upravo srž iranskog prigovora.
Raspoređivanje u Bugarskoj odvija se usporedno s intenziviranim sukobima u Ukrajini. Isti dan kad su američki zrakoplovi stigli u Bezmer, Rusija je izvela raketni napad na Kijev koji je, prema izvještaju nizozemskog javnog medija NOS, pogodio područje gdje se održavao sajam obrambene industrije, pri čemu je poginulo najmanje deset osoba, a više od stotinu je ranjeno. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky upozorio je istog dana da raspolaže obavještajnim podacima o pripremi novog masivnog ruskog raketnog napada u roku od 48 sati. Geopolitički pritisci koji dolaze s više strana istodobno, od Ukrajine do Irana, stavljaju europske saveznike SAD-a pred sve složenije sigurnosne izazove.
