SAD u ratu s Iranom potrošile gotovo sve rakete dugog dometa
Pentagon uvjerava da ima dovoljno kapaciteta, no izvori upozoravaju na ozbiljno iscrpljene zalihe ključnog naoružanja nakon pet mjeseci sukoba.
Pentagon uvjerava da ima dovoljno kapaciteta, no izvori upozoravaju na ozbiljno iscrpljene zalihe ključnog naoružanja nakon pet mjeseci sukoba.
Američka vojska je tijekom petomjesečnog rata s Iranom potrošila značajan dio svojih zaliha visokopreciznih raketa dugog dometa, otkrila su tri upućena izvora za Reuters 4. kolovoza 2026. godine. Prema njihovim riječima, Washington je iskoristio "gotovo sve" kopnene rakete ATACMS i projektile nove generacije Precision Strike Missiles (PrSM).
Osim toga, od početka eskalacije potrošeno je nešto manje od polovine zaliha krstarećih raketa Tomahawk koje se lansiraju s mora. Četvrti izvor upoznat sa situacijom dodao je da je Središnje zapovjedništvo (Central Command), nadležno za američke snage na Bliskom istoku, gotovo iscrpilo kopnene rakete koje su mu bile na raspolaganju prije rata, ali je uspjelo obnoviti dio zaliha preusmjeravanjem iz drugih dijelova svijeta.
Izvori su Reutersu izrazili zabrinutost da bi smanjene zalihe raketa mogle ograničiti sposobnost SAD-a da odvrati potencijalne protivnike, uključujući Rusiju i Kinu. Tijekom sukoba s Iranom, američka vojska je rakete ATACMS i PrSM lansirala prvenstveno iz višecijevnih bacača M142 HIMARS raspoređenih na prednjim bazama u savezničkim zemljama Zaljeva i regionalnim ispostavama.
Ove rakete korištene su za gađanje visokovrijednih fiksnih iranskih vojnih ciljeva, uključujući radarske instalacije protuzračne obrane, utvrđena zapovjedna skloništa, položaje za lansiranje dronova i podzemne silose za balističke projektile duboko unutar iranskog teritorija, bez izlaganja američkih zrakoplova prijetnjama zemlja-zrak. Gađani su i usidreni iranski ratni brodovi te obalne baterije protubrodskih raketa kako bi se osigurali okolni pomorski koridori.
Značajno su smanjene i zalihe sustava protuzračne obrane. Prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), koje potvrđuju sugovornici agencije, od veljače do srpnja Amerikanci su iskoristili oko 65% presretača za sustav Patriot te najmanje 38% antibalističkih raketa sustava THAAD.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa zatražila je u srpnju od Kongresa 87,6 milijardi dolara za "hitne potrebe", od čega je većina povezana s ratom u Iranu. U proračunu za fiskalnu godinu 2027. predloženo je i 95 milijardi dolara za nabavu streljiva, uz dodatni ratni zahtjev od 21 milijardu dolara. Vojska je nedavno s tvrtkom Lockheed Martin sklopila ugovor vrijedan do 58,6 milijardi dolara za proizvodnju presretača za Patriot.
Upitan za komentar o stanju zaliha, Bijela kuća je izdala priopćenje predsjednika Trumpa u kojem tvrdi da SAD ima "daleko više streljiva nego itko na svijetu" i "daleko više nego što nam treba". "Naše obrambene tvrtke u ovom trenutku proizvode više streljiva nego ikada prije, uz širenje svojih tvornica i opreme na rekordnoj razini", dodao je Trump.
Glasnogovornik Pentagona Sean Parnell izjavio je da su američke oružane snage "najmoćnije na svijetu i imaju sve potrebno za izvršavanje zadataka u vrijeme i na mjestu koje odabere predsjednik". "Proveli smo brojne uspješne operacije u okviru različitih borbenih zapovjedništava, istovremeno jamčeći da američke oružane snage posjeduju širok arsenal mogućnosti za zaštitu našeg naroda i naših interesa", rekao je Parnell. Američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz također je ranije uvjeravao da SAD "ima sve potrebno" za vođenje kampanje protiv Irana.
Prema pisanju Reutersa, vojni savjetnici tvrde da je predsjednik Trump navodno odlučio ne pokretati novu ofenzivu u Iranu upravo zbog iscrpljenih zaliha raketa. Drugi izvori pak tvrde da je na odluku utjecao pritisak zemalja Perzijskog zaljeva.
Istovremeno, državni tajnik Marco Rubio izjavio je 4. kolovoza da su pregovori s Iranom o strateškim plovnim putovima, koji se vode uz posredovanje Omana, ostvarili "napredak", ali da "još nema konačnosti". "Tjesnaci su otvoreni", rekao je Rubio, dodajući kako se nada da će dogovor biti postignut "vrlo brzo".
