Saudijska Arabija u recesiji: BDP pao 4,8 posto, rat SAD-a i Irana gura cijene nafte iznad 100 dolara
Drugi kvartal donio je najoštriji pad od pandemije, dok naftni sektor tone 24,7 posto, a sukob blokira Hormuški tjesnac i remeti globalnu opskrbu.
Drugi kvartal donio je najoštriji pad od pandemije, dok naftni sektor tone 24,7 posto, a sukob blokira Hormuški tjesnac i remeti globalnu opskrbu.
Saudijska Arabija zabilježila je najstrmiji kvartalni gospodarski pad od pandemije COVID-19, objavila je u četvrtak Generalna uprava za statistiku (GASTAT). Bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju 2026. potonuo je 4,8 posto na godišnjoj razini, ponajprije zbog kolapsa naftnog sektora koji je u istom razdoblju pao čak 24,7 posto, prema podacima koje prenosi portal Financije.hr.
Istodobno, nenaftni dio gospodarstva bilježi tek blagi rast od 0,6 posto, pokazuju brojke agencije Al Mayadeen English. Financije.hr navodi nešto višu brojku za ostale sektore, 0,9 posto, no oba izvora potvrđuju da kraljevstvo tone u recesiju pod teretom američko-iranskog rata koji pet mjeseci blokira ključne plovne putove i diže cijene energenata.
Na kvartalnoj razini, sezonski prilagođeni pad aktivnosti od travnja do lipnja iznosio je 4,9 posto, nakon što je u prvom kvartalu zabilježen pad od 1,2 posto. Naftni sektor u proljetnim je mjesecima potonuo 21,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Ove brojke dolaze u trenutku kad se rat između SAD-a i Irana ponovno rasplamsava novim raketnim baražama, a nada u brzo diplomatsko rješenje blijedi.
Sukob je eskalirao 30. srpnja 2026. kad su SAD i Iran uzvratili jedan drugome projektilima. Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je da je izvelo "teški val udara na Iran", gađajući ciljeve Iranske revolucionarne garde (IRGC), uključujući zapovjedne centre, raketna i dron postrojenja te obalne položaje. Službena iranska novinska agencija IRNA javila je o tri poginula i dvoje ranjenih na otoku Kešm (engl. Qeshm) u Hormuškom tjesnacu, dok iranska agencija Tasnim, pozivajući se na snimke razaranja, tvrdi da su korišteni tzv. bunker-busteri i da je ubijeno najmanje troje članova iste obitelji, uključujući dijete.
"Jako ćemo ih udariti jer je sada naš red. Znaju da to dolazi", poručio je predsjednik Donald Trump novinarima u Ovalnom uredu, a u intervjuu za Fox News dodao: "Prebit ćemo ih do besvijesti."
Iran je samo dan ranije pokušao iznenaditi američke snage raketnim napadom, no svi su projektili presretnuti, tvrdi CENTCOM. Jordan je drugi uzastopni dan obarao iranske rakete, a u Kuvajtu je jedna pogodila zgradu kineske tvrtke, usmrtivši radnika.
Iran je još u ožujku 2026. počeo polagati mine u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Ta je odluka, prema analizi SouthFronta, oblikovala rat više od bilo čega drugog. Prijetnja je sama po sebi dovoljno podigla cijenu barela na više od 100 dolara prvi put od 2022., a naknadno je dosegnula i 120 dolara. Benzin u SAD-u poskupio je 50 centi po galonu u tjedan dana nakon eskalacije.
"Iran vjerojatno neće dopustiti normalizaciju tjesnaca sve dok ne procijeni da su Amerikanci naučili lekciju", ocijenio je Esfandyar Batmanghelidj, autor analize o "Hormuz naknadi" za think tank Bourse and Bazaar Foundation iz Londona. Lyle Goldstein, direktor Azijskog angažmana u Defense Priorities, poručio je: "U ozbiljnoj smo nevolji."
Diplomatski napori, u koje je uključen i Pakistan, zasad ne donose pomak. Glasnogovornik pakistanskog MVP-a Tahir Andrabi rekao je na brifingu da "pregovori između strana traju kako bi se normalizirala situacija, posebno u Hormuškom tjesnacu, i smanjile napetosti".
Rat se prelijeva i na susjede. Američko-saudijski udari na proiranske Snage narodne mobilizacije (PMF) u Iraku 28. srpnja 2026. ubili su najmanje 20 boraca i, prema različitim izvorima, između četiri i šest iranskih savjetnika. Napad dronovima izazvao je i požare na brodovima u egipatskoj luci prošlog tjedna.
Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) procjenjuje da su američke zalihe interceptor Patriot pale ispod 1.000, a THAAD sustava na oko 250. Trumpova administracija zatražila je 95 milijardi dolara za streljivo u proračunu za fiskalnu 2027. godinu, uz dodatnih 21 milijardu ratnih dopunskih sredstava.
Iako Hrvatska nema izravnih vojnih veza sa sukobom, posljedice se osjećaju kroz cijene energenata i globalnu inflaciju. Viši analitičar German Marshall Funda Ian Lesser upozorio je: "Jedno je tražiti Europu da pomogne s dogovorenom strategijom, ali dogovorene strategije nema. Dapače, nije jasno ni kakva je američka strategija u ovom trenutku." Za hrvatske građane to znači neizvjesnost na pumpama i mogući novi pritisak na troškove života.
