SDP stagnira uz kadrovsku zapuštenost i pad rejtinga na 18,8 posto
Odlazak vukovarskog šefa Krunoslava Raguža, uz ranije istupe Davora Matijevića i Branka Kolarića, zorno pokazuje probleme najjače oporbene stranke, iako brojke zasad ne bude paniku.
Odlazak vukovarskog šefa Krunoslava Raguža, uz ranije istupe Davora Matijevića i Branka Kolarića, zorno pokazuje probleme najjače oporbene stranke, iako brojke zasad ne bude paniku.
Stanje u najjačoj oporbenoj stranci posljednjih je tjedana ponovno pod povećalom nakon niza kadrovskih odlazaka i pada potpore na 18,8 posto prema posljednjoj objavljenoj anketi. Iako pitanje o krizi SDP-a nadilazi granice Iblerovog trga, odgovor je zasad prilično jasan: stranka nije u krizi, ali još uvijek nije ni na putu prema ozbiljnijem oporavku.
Posljednji odlazak, onaj Krunoslava Raguža, predsjednika vukovarskog SDP-a, prilično je slikovit primjer kadrovske zapuštenosti. Raguž je u opširnom pismu objasnio lokalne sukobe unutar stranke, navodeći da mu je zbog protivljenja Thompsonovu koncertu u Vukovaru oduzet stranački profil na Facebooku.
Ono što frapira nije povod njegova odlaska, već činjenica da je uopće ostao u stranci nakon što je SDP pod njegovim vodstvom lani doživio gotovo potpuni debakl na lokalnim izborima, osvojivši jedno vijećničko mjesto. Nakon poraza Raguž se na društvenim mrežama obračunao s biračima i gradom, nazvavši Vukovar "malograđanskom žabokrečinom punom klošara i nepotizama". Lokalnog novinara prozvao je "pederčinom", svećenika "debelim klošarom", Srbe i SDSS "srbadijom, ćacijima", a zamjenika gradonačelnika "ugojenom seljačinom".
Unatoč tim uvredama, Raguž ne samo da je ostao član SDP-a, nego je ponovno izabran za predsjednika lokalne organizacije. "Bolje je da u nekim sredinama nemamo organizaciju, nego da imamo ovakve kadrove", kazao je jedan od sugovornika iz vrha stranke za Telegram.hr.
Raguž nije jedini primjer. Bivši čelnik splitskog ogranka Davor Matijević svoj je politički rad posljednjih godina sveo na rušenje Ivice Puljka i Centra, što je na kraju dovelo HDZ na vlast u Splitu. Matijević i još jedna vijećnica s njegove SDP-ove liste osigurali su HDZ-u većinu u Gradskom vijeću. Njegov nasljednik Sandro Glumac potrajao je tek nekoliko mjeseci, tijekom kojih praktički nije ni nastupao u javnosti.
Nedavno je iz stranke istupio i bivši šef zagrebačkog SDP-a Branko Kolarić, tvrdeći da su ga ignorirali, iako se u Saboru uglavnom nije pojavljivao niti javljao za riječ. Njegov odlazak vremenski se poklopio s činjenicom da nije izabran za šefa Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Ovi odlasci vjerojatno su i razlog pada u anketama, jer se posljednjih izbornih ciklusa pokazalo da su sukobi u SDP-u glavni katalizator minusa u rejtingu. No, brojke zasad nisu dramatične. Stranka je u srpnju, prema prosjeku dva redovna istraživanja javnog mnijenja, bila na 20,2 posto. Početkom prošle godine dosegnula je 25 posto, što se najvećim dijelom pripisuje efektu pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, da bi u prosincu pala na 21,6 posto.
Pad od 1,4 postotna boda u odnosu na prošlu godinu nije razlog za uzbunu, posebno jer u kombinaciji s koalicijskim partnerom Možemo! SDP i dalje stoji ispred HDZ-a. Bazen lijevih birača kreće se oko 33 do 35 posto, a kad se maknu neodlučni može ići i do 38 do 40 posto.
Unatoč očitom trudu vrha stranke, predvođenog Sinišom Hajdašem Dončićem, i upornoj terenskoj akciji poput one o inflaciji, SDP u najmanju ruku stagnira. Stranka i dalje tromo reagira na događanja, dio zastupničke ekipe djeluje kao da je usred permanentne sieste, a terenski je u najvećim gradovima na granici između krize i potpunog raspada.
Sljedećih nekoliko mjeseci jasno će pokazati može li SDP pojačati ritam ne samo prema javnosti, već i prema samome sebi. Ako ovakvi uđu u otprilike ovo vrijeme sljedeće godine, kad će predizborna histerija već drmati zemljom, moglo bi biti prekasno za ozbiljniji zaokret.
