Senat izglasao oštre sankcije Rusiji

Američki Senat usvojio je opsežan paket sankcija protiv Rusije, nazvan po nedavno preminulom senatoru Lindziju Grejemu. Zakon je prošao s uvjerljivom većinom od 86 glasova za i 11 protiv, a sada ga čeka razmatranje u Predstavničkom domu Kongresa koji je na pauzi, pozivajući se na CNN.

Ključni element zakona je uvođenje drakonskih carina na ruske energente. Predviđena je taksa od 500 posto na plin i naftu uvezenu iz Rusije. Osim toga, paket omogućuje uvođenje carina do 100 posto na robu iz pet najvećih kupaca ruske nafte i prirodnog plina, među kojima se ističu Kina i Indija.

Diskrecijsko pravo i izuzeci

O konačnoj visini carina odlučivat će američki trgovinski predstavnik Džejson Grir. Zakon predviđa i iznimke za zemlje koje uvoze manje od 15 posto ukupnog ruskog izvoza prirodnog plina i koje istovremeno aktivno rade na smanjenju svoje energetske ovisnosti o Moskvi.

Pored ekonomskih mjera, zakon propisuje obavezne sankcije protiv visokih dužnosnika ruske vlade, uključujući i predsjednika Vladimira Putina. Sankcije su usmjerene i na ruske oligarhe, državne kompanije te strane tvrtke koje pružaju podršku ruskoj obrambenoj industriji.

Emotivno nasljeđe senatora Grejema

Zakon nosi snažan simbolički pečat. Senator Lindzi Grejem, koji je imao ključnu ulogu u višemjesečnim pregovorima o ovom paketu, preminuo je neposredno prije njegova usvajanja. Dan prije smrti, Grejem je boravio u Kijevu gdje je, stojeći ispred tenkova na ulicama ukrajinske prijestolnice, objavio da su administracija SAD-a i ključni senatori postigli dogovor.

Njegovi kolege iz Senata zalagali su se za usvajanje zakona nazivajući ga "prikladnim nasljeđem" pokojnog senatora. Prvo proceduralno glasanje održano je neposredno nakon Grejemove sahrane u Washingtonu.

"Poznajem ovog čovjeka 32 godine i spreman sam da kažem - ovo je najveće dostignuće Lindzija Grejema", izjavio je Rodžer Viker, predsjednik Odbora za oružane snage Senata.

Iako vijest nema izravnu hrvatsku komponentu, ovakav zakonodavni potez SAD-a mogao bi imati značajne posljedice na globalna energetska tržišta, a time posredno utjecati i na energetsku sigurnost i cijene u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku.