Ravnatelj Sigurnosti plovidbe Siniša Orlić ocijenio je 12. kolovoza da je sigurnost na Jadranu, usprkos rekordnom nautičkom prometu, na visokoj razini te najavio uvođenje inovativnog sustava Safe Sea za otkrivanje prekršitelja.
Tijekom vrhunca nautičke sezone na Jadranu se nalazi otprilike 120 tisuća domaćih i 50 tisuća stranih plovila, a evidentirano je preko 700 tisuća ulazaka i izlazaka brodova, bez uračunavanja jahti, brodica i ostalih manjih plovila. Unatoč toj gužvi, ravnatelj Sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Siniša Orlić uvjerava javnost da je stanje pod kontrolom.
Istraživanja Instituta za turizam, kazao je Orlić, pokazuju da strani nautičari kao glavni razlog odabira Jadrana navode razvedenost i ljepotu obale, a odmah potom sigurnost plovidbe. "S obzirom na promet koji imamo i zgusnutost prometa, mislim da je sigurnost na Jadranu velika", izjavio je Orlić za HRT.
Orlić je pojasnio da je situacija na moru tijekom kolovoza posebno izazovna, kako zbog akcija traganja i spašavanja, tako i zbog prekršaja povezanih sa sigurnošću plovidbe. Srednji Jadran je najopterećeniji, dok je na sjevernom Jadranu i u Istri promet nešto slabiji.
Kao primjer intenziteta prometa izdvojio je luku na Hvaru. "Pojedine luke, poput one na Hvaru, imaju 28 pristanaka katamarana na dnevnoj bazi. To je sve smješteno u period od 12 sati", rekao je Orlić.
Na istim područjima susreću se veliki brodovi koji podliježu međunarodnim konvencijama i hrvatskim zakonima te rekreacijska plovila čiji status nije nužno uređen na međunarodnoj razini. Orlić upozorava da se na moru, slično kao i na cestama, mogu naći odgovorni, ali i bahati sudionici u prometu.
Kazne za jedan od najčešćih prekršaja, glisiranje, kreću se od 400 do 6000 eura. Među ostalim čestim prekršajima su ugrožavanje kupača, upravljanje bez odgovarajućih dozvola i prekrcanost plovila. "Onaj tko iznajmi jet-ski ili sjedne u gliser treba biti svjestan da može ugroziti sebe i ljude oko sebe", upozorio je Orlić, dodajući da naglasak nadležnih službi nije samo na kažnjavanju, već i na edukaciji i podizanju svijesti nautičara.
Službe su testirale različite tehnologije za otkrivanje opasnog ponašanja na moru. Uređaji za mjerenje brzine, poput onih koje koristi policija na cestama, nisu se pokazali učinkovitima zbog valova i potrebe da se plovilo kreće izravno prema mjernom uređaju. Ni dronovi se nisu pokazali odgovarajućima zbog složenih pitanja kontrole zračne plovidbe.
Zato se razvija novi sustav Safe Sea koji će objediniti postojeće podatke s radara, AIS-a i VHF uređaja te pomoći lučkim kapetanijama u učinkovitijem otkrivanju prekršitelja. "Taj sustav mogao bi zaživjeti za dvije do tri godine i bili bismo prva zemlja u Europi s takvim sustavom", najavio je Orlić.
