Sindikat pravosudne policije: Tko će osiguravati novu ustanovu?
Iz SPPH-a upozoravaju da prijedlog novog zakona otvara niz pitanja o procjeni rizika, nedostatku kadrova i financiranju ustanove koja bi trebala primiti osuđenike nakon odslužene kazne.
Iz SPPH-a upozoravaju da prijedlog novog zakona otvara niz pitanja o procjeni rizika, nedostatku kadrova i financiranju ustanove koja bi trebala primiti osuđenike nakon odslužene kazne.
Sindikat pravosudne policije Hrvatske (SPPH) oštro je reagirao na vladin prijedlog Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, koji je u javno savjetovanje upućen 3. kolovoza 2026. godine. Iako ne dovode u pitanje potrebu zaštite društva od najtežih prijestupnika, postavljaju ključno pitanje: tko će i na temelju čega procjenjivati da osoba i nakon izdržane kazne predstavlja vrlo visok rizik za okolinu?
Povod za zakonske izmjene bilo je ubojstvo mladića u Drnišu koje je počinio već osuđeni ubojica Kristijan Aleksić. Novi zakonski okvir, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027., prvi put uvodi mehanizam za postupanje s osobama koje su u cijelosti odslužile zatvorsku kaznu, ali za koje se procijeni da su i dalje opasne.
SPPH naglašava da se zatvorski sustav već sada suočava s kroničnim nedostatkom zaposlenih, i to ne samo pravosudne policije, već i stručnih službi. "Kako će se osigurati dodatni psiholozi, psihijatri, socijalni radnici i drugi stručnjaci za novi sustav? Tko će osiguravati novu ustanovu?", pitaju se iz sindikata. Ako bi poslove osiguranja obavljala pravosudna policija, inzistiraju na tome da to bude jasno propisano, uključujući status, ovlasti, odgovornost, obuku i organizaciju 24-satnog rada.
Posebno je zabrinjavajuće, ističu, što se već planira financiranje "hladnog pogona" iako nema odgovora na osnovna pitanja o lokaciji, izgradnji i rokovima. Podsjećaju da je od potresa 29. prosinca 2020. prošlo više od pet i pol godina, a obnova još nije u potpunosti gotova. Kao primjer navode Zatvor u Sisku, koji nije ukinut, ali nije ni u cijelosti obnovljen.
Prema prijedlogu, za početak rada ustanove trebalo bi zaposliti najmanje 14 djelatnika, a procjenjuje se da bi u početnoj fazi ondje bilo smješteno pet korisnika. Za zapošljavanje je u 2027. godini predviđeno 300.000 eura, uz pretpostavku da će se od 1. srpnja zaposliti deset ljudi. Od početka 2028. za plaće svih 14 djelatnika trebalo bi se godišnje izdvajati 720.000 eura. Za materijalne i operativne troškove u 2027. planirano je 200.000 eura, a od 2028. nadalje 480.000 eura godišnje.
"Zakon nije zgrada, a financijski plan nije funkcionalan sustav", poručili su iz SPPH-a. "Ne trebaju nam još jedne najave i još jedan projekt koji će godinama ostati na papiru. Trebaju nam ljudi, objekti, jasne ovlasti i sustav koji stvarno funkcionira."
Novi zakon predviđa osnivanje posebne ustanove pod ingerencijom Ministarstva zdravstva. Ona ne bi smjela nalikovati zatvoru ni psihijatrijskoj ustanovi, već bi bila usmjerena na rehabilitaciju i postupno smanjivanje rizika. Istovremeno bi imala strog sigurnosni režim, uključujući kontrolirani ulaz i izlaz, videonadzor, evidenciju posjeta te posebne protokole za krizne situacije poput pokušaja bijega, nasilja ili talačkih kriza.
Postupak bi započinjao šest mjeseci prije isteka kazne, kada bi kaznionica ili zatvor morali posebnom Povjerenstvu dostaviti izvješće o procjeni rizika. Sud bi zatim svakih 18 mjeseci preispitivao potrebu za daljnjim smještajem osobe u ustanovi.
SPPH upozorava da je ključno prije donošenja zakona definirati tko snosi odgovornost za procjenu. "Ako zatvorski sustav prije izlaska ne utvrdi povećani rizik, osoba bude puštena, a nakon toga počini teško kazneno djelo - tko snosi odgovornost za procjenu?", pitaju se iz sindikata, koji podsjećaju da na novi Zakon o pravosudnoj policiji čekaju još od 2018. godine.
