Djelatnici ispostave hitne medicine u Skradinu ovog su ljeta pod golemim pritiskom. U jeku turističke sezone bilježe porast intervencija i do 40 posto u odnosu na zimske mjesece, a golemi teren koji pokrivaju i kronični nedostatak kadra dodatno otežavaju situaciju. Srećom, ključnu ulogu u održavanju sustava imaju medicinski tehničari sa specijalističkim znanjem.
Područje od Krke do autoceste i navala poziva
Skradinski tim hitne pomoći ne brine samo o lokalnom stanovništvu. Njihovo područje odgovornosti proteže se od Nacionalnog parka Krka, preko zaleđa sve do Kistanja, a uključuje i dio autoceste. Uz obalu, služba je izrazito sezonska, a pritisak raste sa svakim novim gostom.
"Ljeti je i do 30, 40 posto na dane više intervencija i više ambulantnih pregleda nego u zimskom razdoblju", izjavio je za HTV Luka Muštra, medicinski tehničar iz Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije. Kada stigne hitni poziv, ekipe kreću na teren dok je pozivatelj još na vezi s dispečerom.
Tehničari s ovlastima liječnika u kritičnim trenucima
U utrci s vremenom presudni su medicinski tehničari koji su prošli intenzivnu jednogodišnju obuku. Oni su stekli ovlasti da u hitnim situacijama, prema točno određenim protokolima, samostalno daju lijekove za spašavanje života. "Imamo ovlasti po određenim protokolima davati ih u hitnoći bez liječnika", pojasnio je Muštra.
Ipak, problem nastaje kada građani zovu hitnu pomoć zbog stanja koja nisu životno ugrožavajuća. "Nama su tada vezane ruke jer imamo ovlasti zbrinjavati bez liječnika samo životno ugrožavajuća stanja", dodao je. Muštra ističe i kako pacijenti često nisu svjesni da uz liječnika gotovo uvijek stiže i iskusna medicinska sestra ili tehničar s vrhunskom edukacijom.
Kronični nedostatak kadra i nada u specijalizacije
Uz povećani opseg posla, skradinska ispostava, kao i cijeli sustav, muči se s nedostatkom ljudi. "Muku mučimo svake godine s nedostatkom kadra i to uvelike pomaže pri organizaciji službe i funkcioniranju, kao i kvaliteti cjelokupne skrbi", rekao je Martin Ercegovac, glavni tehničar Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.
Upravo zato specijalizirani tehničari postaju okosnica stabilnosti. Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) prije četiri godine prvi je među zdravstvenim ustanovama uveo specijalizacije u sestrinstvu. Program usavršavanja do sada je završilo 393 tehničara u cijeloj mreži.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Maja Grba-Bujević, vjeruje da će potrebu za ovakvim kadrom prepoznati i drugi. "Vjerujemo da će županijski zavodi prepoznati potrebu za time, da će se obratiti Ministarstvu zdravstva da im takvih tehničara treba i dalje na terenu", poručila je.