Španjolska je zatražila "solidarnost svih država članica Europske unije" uoči hitne videokonferencije ministara unutarnjih poslova EU-a zakazane za utorak, 4. kolovoza 2026., koja će biti posvećena odgovoru na nekontrolirani priljev migranata u španjolsku enklavu Ceutu u sjevernoj Africi. Zahtjev je uputio španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares, nakon što su neke članice, predvođene Italijom, pozvale na suspenziju Španjolske iz Schengenskog prostora.
Nezapamćeni val i političke optužbe
Prošlog četvrtka i petka (30. i 31. srpnja 2026.), oko 60.000 migranata, uglavnom mladih Marokanaca, preplivalo je ili na druge načine prešlo iz Maroka u Ceutu, grad od svega 83.500 stanovnika. Španjolske vlasti su u roku od 48 sati vratile gotovo 48.000 ljudi natrag u Maroko. Ovaj događaj odmah je izazvao burne reakcije diljem Europe. Talijanska premijerka Giorgia Meloni u subotu je suspendirala zračne i pomorske granice sa Španjolskom unutar Schengena na mjesec dana, dok su Finska, Češka i Danska također pozvale na zatvaranje granica.
Ministar Albares oštro je u intervjuu za španjolsku televiziju TVE osudio ove poteze, nazvavši ih "namjernom zbrkom" i dijelom djelovanja "reakcionarne internacionale" koja "radi protiv Europe". Istovremeno je uvjeravao da je "integritet Schengenskog prostora apsolutno zajamčen". Camille Le Coz, direktorica Migration Policy Institute Europe, za FRANCE 24 je suspendiranje Schengena od strane Italije opisala kao "čisti politički teatar", naglasivši da nitko od migranata nije stigao iz Ceute u kontinentalnu Španjolsku.
Pismo iz Bruxellesa i pitanje odgovornosti
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ponedjeljak je u pismu španjolskom premijeru Pedru Sánchezu napisala da je "iz ovog incidenta jasno da moramo učiniti više kako bismo dodatno ojačali naše granice na kritičnim točkama" te da je "zaštita svih naših vanjskih granica zajednička europska odgovornost". Sánchez je u svom pismu čelnicima EU-a poteze nekih partnera opisao kao "sebične".
Dok Madrid traži solidarnost, španjolska tajna služba, prema pisanju lista Blick, tvrdi da je masovni prelazak organizirao Maroko kao čin osvete. Kao mogući razlozi navode se nedavni posjet premijera Sáncheza Alžiru, geopolitičkom rivalu Maroka, te trajne marokanske pretenzije na Ceutu i Melillu. Marokansko ministarstvo unutarnjih poslova odbacuje ove optužbe, tvrdeći da je priljev spontano izazvan lažnim informacijama na društvenim mrežama i pogrešnim tumačenjem presude španjolskog Vrhovnog suda od 8. srpnja 2026., koja otežava brzo vraćanje migranata.
Različiti podaci o broju žrtava
Postoje značajna razilaženja u podacima o broju poginulih tijekom pokušaja prelaska. Delegat španjolske vlade u Ceuti, Miguel Angel Perez Triano, izjavio je za Taipei Times: "Najnovija brojka koju imamo je 72." Drugi izvori navode i brojku od 88 poginulih. S druge strane, marokanske vlasti službeno priznaju samo 11 smrtnih slučajeva, dok Marokanska udruga za ljudska prava (AMDH) tvrdi da je žrtava "gotovo 130", a deseci se vode kao nestali.
Humanitarna dimenzija i poziv na mir
Dok traju političke prepirke, ljudske priče ostaju u središtu krize. Marokanski migrant Aziz Dabch izjavio je za Taipei Times: "Sva djeca ovdje žele ići u Španjolsku." U luci Ceute, španjolski vojnici zadržali su grupu od devet migranata koji su se pokušali sakriti na trajektu. Papa Lav XIV osvrnuo se na situaciju tijekom svojih dnevnih molitvi u nedjelju, rekavši da sa "zabrinutošću" prati događaje i pozvao na "mir, stabilnost i pravdu".
Schengenski prostor jamči slobodu kretanja za 450 milijuna građana EU-a i pridruženih zemalja. Iako su Ceuta i Melilla dio Španjolske, za njih vrijede posebna schengenska pravila: oni koji dolaze iz Schengena ne moraju pokazivati identifikaciju, ali oni koji odlaze podliježu obveznim graničnim kontrolama. Ovaj pravni okvir dodatno komplicira raspravu o opravdanosti poziva na suspenziju.