Srbi krvare dok Beograd ugošćuje naciste
Posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu 9. kolovoza izazvao je burne reakcije navijača Crvene zvezde, dok hrvatski stručnjaci analiziraju Vučićevu politiku 'sjedenja na više stolica'.
Posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beogradu 9. kolovoza izazvao je burne reakcije navijača Crvene zvezde, dok hrvatski stručnjaci analiziraju Vučićevu politiku 'sjedenja na više stolica'.
Dok se 9. kolovoza ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastajao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu, navijači beogradske Crvene zvezde izrazili su oštro protivljenje njegovu dolasku. Poruka koju su podijelili na društvenim mrežama glasi: "Dok Beograd ugošćuje naciste, Srbi krvare na razapetom Kosovu!"
Posjet je iznenadio mnoge s obzirom na bliske odnose Vučića s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, čiji je Zelenski zakleti neprijatelj. Inozemni mediji pišu da se posjet pripremao i odgađao nekoliko puta, a Vučić češće odlazi Putinu nego bilo koji drugi svjetski ili europski političar. Hrvatski stručnjaci za Slobodnu Dalmaciju analiziraju motive i moguće posljedice ovog diplomatskog poteza.
Politolog i vojni analitičar dr. sc. Marinko Ogorec smatra kako je riječ o proračunatu potezu ukrajinskog predsjednika. "Mislim da je ovaj posjet Zelenskog Vučiću vrlo interesantan potez samog ukrajinskog predsjednika, koji, prema mojem mišljenju, pokušava Vučiću izmaknuti stolice na kojima sjedi i natjerati ga da konačno odabere samo jednu", kazao je Ogorec za Slobodnu Dalmaciju.
Ogorec je podsjetio da Vučić tijekom samita u Kijevu nije htio potpisati deklaraciju koja osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu. "Smatram da mu sada Zelenski na vrlo perfidan način vraća to što je odbio potpisati taj dokument", dodao je. Osvrnuo se i na reakcije iz Rusije i Kine: "Rusi sigurno neće blagonaklono gledati na ovaj posjet, dok Kinezi sve promatraju sa strane. No, nemojmo zaboraviti da su Kinezi ruski saveznici, i to formalno, u okviru Šangajske organizacije za suradnju."
Ogorec ističe da ga posjet nije iznenadio te da je ovo "određena kompromitacija Vučića pred izbore u Srbiji, koji će biti uskoro". Ovim posjetom Vučić je ponovno došao u središte političke javnosti Europske unije, SAD-a, Rusije i Kine, što je vrlo vjerojatno i njegov primarni cilj.
Izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", otkrio je manje poznatu dimenziju odnosa Srbije i Ukrajine. "Ne smijete zaboraviti da Vučić, odnosno Srbija, od početka rata u Ukrajini opskrbljuje Ukrajinu streljivom", rekao je Akrap za Slobodnu Dalmaciju. Dodao je da je u jednom trenutku, kada je Izraelu zatrebalo streljivo, Vučić preusmjerio opskrbu, s tom razlikom što je Izrael opskrbljivao izravno, a Ukrajinu preko posrednika.
Akrap procjenjuje da Vučić sjedi na 4-5 stolica. "I morat će se vrlo brzo odlučiti za jednu od njih, odnosno odlučiti što i kako dalje. On je vrlo blizak Putinu i zbog tog razloga nikada nije pristao uvesti Rusiji sankcije, ali istovremeno nije pristao priznati ni rusku aneksiju Krima. Zašto nije priznao aneksiju Krima? Iz vrlo jednostavnog razloga, jer bi na taj način izgubio argumente za Kosovo", pojasnio je Akrap.
Osvrnuo se i na odnos Vučića s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, istaknuvši da mu se Vučić zamjerio dva puta. Prvi put kada su srpske tvrtke radile softver za prebrojavanje glasova na američkim izborima, što je Trumpu predstavljeno kao razlog njegova poraza od Joea Bidena. Drugi put kada je početkom svibnja 2025. godine pokušao ući na Trumpov skup na Floridi kao donator, iako su u SAD-u političke donacije iz inozemstva zabranjene. "Zbog toga se Vučić pokušao iskupiti nudeći zgradu Generalštaba u Beogradu Trumpovu zetu Jaredu Kushneru, koji je na tom mjestu htio sagraditi veliki hotel i stambeni kompleks, što je po Vučića završilo vrlo neuspješno", zaključio je Akrap. Jared Kushner se na kraju povukao iz cijelog projekta.
U jeku diplomatskih manevara, rat u Ukrajini ne prestaje. Sam Zelenski je 9. kolovoza na Twitteru izvijestio da je primio izvješća od Sergiia Koretskyija, Mykhaila Drapatyija i Viktora Mykyte o posljedicama ruskih napada na Odesu, Harkiv, Pavlohrad i druge regije.
U Odesi i okolici traju radovi na obnovi opskrbe električnom energijom nakon žestokog udara na energetski sektor, a oštećene su i stambene zgrade i luka. Osmero ljudi je ozlijeđeno. U Harkivu je izravan udar drona uništio četiri kata stambene zgrade, pri čemu su deseci ranjeni, a dvije osobe su poginule. U Pavlohradu je došlo do napada u blizini trgovačkog centra i na energetsku infrastrukturu, gdje je devet osoba ozlijeđeno, uključujući četvero djece.
Zelenski je naglasio razmjere ruske balističke kampanje: samo ovog tjedna na Ukrajinu je ispaljena 61 raketa različitih tipova, uključujući 56 s balističkom putanjom, više od 1.560 napadačkih dronova i 1.540 zračnih bombi.
Dan ranije, 8. kolovoza, Zelenski je upozorio na sve veću prisutnost sjevernokorejskog osoblja na teritoriju Rusije. "Isprva smo govorili o stotinama, zatim tisućama, a sada je donesena odluka da se na teritoriju Rusije rasporedi 30.000 do 50.000 Sjevernokorejaca", izjavio je Zelenski. Oni proučavaju ovo ratište, a Ukrajina je već pronašla sjevernokorejske projektile na svom teritoriju, što je sada utvrđena činjenica.
Zelenski je pozvao Južnu Koreju na bližu suradnju s Ukrajinom, posebno u području protuzračne obrane gdje Ukrajina ima manjak. Također je govorio o potrebi razumijevanja ruskih namjera, istaknuvši da će Rusi pribjeći svemu: stotinama i tisućama cyber napada, raketnom pritisku i zastrašivanju. "Putin još uvijek ne može pronaći pobjedu u ovom ratu", rekao je, dodajući da razmišlja o mobilizaciji bez da je službeno objavi.