Unatoč tome što je Beograd Hrvatsku stavio na žutu listu rizičnih zemalja, broj srpskih turista i radnika na Jadranu obara sve rekorde. Samo u prvoj polovici godine zabilježeno je više od 123 tisuće dolazaka i gotovo 580 tisuća noćenja.
Službena upozorenja iz Beograda očito nisu uspjela pokvariti planove tisućama građana Srbije za odmor i rad na hrvatskoj obali. Iako je Ministarstvo vanjskih poslova Srbije u ožujku 2026. svrstalo Hrvatsku u narančastu skupinu zemalja, preporučujući putovanje "samo u slučaju krajnje potrebe", a potom je premjestilo u žutu skupinu s putovanjem "uz dodatne mjere opreza", brojke govore sasvim drugu priču.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u prvoj polovici ove godine Hrvatsku je posjetilo više od 123 tisuće turista iz Srbije. Oni su pritom ostvarili gotovo 580 tisuća noćenja, što potvrđuje da je Jadran i dalje jedna od najpoželjnijih destinacija za građane susjedne države. Po brojnosti su bili jedanaesti na listi stranih gostiju, što je značajan plasman s obzirom na veličinu zemlje.
Još impresivniji su podaci o radnoj snazi. Prema evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), do sredine godine u Hrvatskoj je boravilo i radilo gotovo 140 tisuća građana Srbije. Krajem srpnja, s više od 17.800 izdanih radnih dozvola, državljani Srbije bili su drugi najbrojniji strani radnici u zemlji, odmah iza radnika iz Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je da je ta brojka bila čak dvije tisuće veća od broja izdanih dozvola radnicima s Filipina.
Statistika MUP-a otkriva i dramatičan rast u posljednjem desetljeću. Dok je 2016. godine u Hrvatskoj radilo samo 379 radnika iz Srbije, a 2017. njih 767, brojke su u godinama koje su uslijedile eksplodirale. Već 2021. zabilježeno ih je 13.579, a rekordna je bila 2024. s 27.988 radnika. U 2025. godini taj se broj blago spustio na 24.278, no i dalje je riječ o porastu od čak 78 posto u odnosu na razdoblje od prije pet godina. Podaci za razdoblje od 2018. do 2020. nisu javno dostupni, no već 2021. brojka je bila čak 35 puta veća nego 2016. godine.
Priljev radnika izravno je povezan s turističkom sezonom. Broj radnika iz Srbije utrostručuje se u razdoblju od ožujka do srpnja, što potvrđuje njihovu ključnu ulogu u hrvatskom ugostiteljstvu i turizmu tijekom ljetnih mjeseci.
Iako su građani Bosne i Hercegovine i dalje uvjerljivo najbrojnija skupina stranih radnika, s više od 38 tisuća u 2023. godini, dinamika se mijenja. Radnici iz Nepala i Filipina, kojih 2016. gotovo da nije ni bilo, radilo ih je svega sedam, odnosno deset, danas se mjere u desecima tisuća i brzo se približavaju vrhu liste.
Podsjetimo, odluka Srbije iz ožujka izazvala je burne reakcije jer se Hrvatska, kao jedina članica Europske unije, našla u narančastoj skupini s dvadesetak nestabilnih država poput Haitija, Mjanmara, Nigerije i Venezuele. Iako je status u međuvremenu ublažen na žutu skupinu, Hrvatska je i dalje jedina članica EU koju službeni Beograd ne smatra potpuno sigurnom destinacijom za svoje građane. U najrizičnijoj, crvenoj skupini, nalaze se zemlje poput Irana, Libanona i Ukrajine, dok su za Srbiju potpuno sigurne zemlje smještene u zelenoj skupini. No, sudeći prema brojkama, sami građani Srbije očito misle drugačije.
