SRUUK: Kako funkcionira hrvatski sustav ranog upozoravanja na krize
SRUUK od kolovoza 2023. građanima i posjetiteljima šalje upozorenja o opasnostima putem SMS-a i Cell Broadcasta, uz potpunu zaštitu osobnih podataka.
SRUUK od kolovoza 2023. građanima i posjetiteljima šalje upozorenja o opasnostima putem SMS-a i Cell Broadcasta, uz potpunu zaštitu osobnih podataka.
Prirodne nepogode, velike nesreće i epidemije ne mogu se uvijek izbjeći, ali pravodobno obavještavanje može drastično smanjiti njihove posljedice. Upravo zato je Republika Hrvatska prije nekoliko godina pokrenula SRUUK, sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama, čija vrijednost premašuje 8 milijuna eura.
SRUUK se u Hrvatskoj koristi od kolovoza 2023. godine, a osmišljen je kako bi građani i sudionici civilne zaštite što brže dobili informaciju o opasnosti i mjerama koje treba poduzeti. Sustav obuhvaća širok spektar hitnih okolnosti, uključujući elementarne nepogode, velike incidente, zaraze te ostale situacije koje predstavljaju prijetnju za ljude, njihovu imovinu ili prirodu.
Upozorenja ne primaju samo stanovnici ugroženog područja. Obavijesti mogu primiti i osobe koje se slučajno nađu na tom mjestu, što uključuje i strance koji koriste uslugu roaminga. Nije važno jeste li stalni stanovnik ili ste u gradu samo privremeno, ako je vaš uređaj spojen na mobilnu mrežu, upozorenje može stići i na vaš telefon.
Jedna od najvažnijih funkcija SRUUK-a nije samo obavijest o opasnosti, nego i mogućnost slanja konkretnih uputa građanima. Ovisno o prirodi prijetnje, sadržaj poruke može pružiti upute o ponašanju i postupcima koji smanjuju štetu od kriznog događaja.
U isto vrijeme, informacije se šalju i članovima civilne zaštite na tom području, što bi trebalo ubrzati reakciju i poboljšati ublažavanje posljedica. SRUUK nije osmišljen da zamijeni sirene ili druge metode upozoravanja, već da ih dodatno podrži. Kada postoji ozbiljna opasnost, mogu se koristiti svi raspoloživi kanali za upozorenje, a poruke mogu stići putem SMS-a ili Cell Broadcast tehnologije, ovisno o razini prijetnje.
Iza sustava stoji Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je nositelj projekta. Financiranje SRUUK-a osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Ukupna cijena projekta bila je 8,361 milijuna eura, a EU je osigurala 7,107 milijuna eura kao nepovratna sredstva. Svrha ovog ulaganja bila je jačanje hrvatskih kapaciteta za pravovremeno djelovanje u slučaju katastrofa i velikih nesreća.
Informacije o mobilnim telefonima na ugroženom području osvježavaju se svakih pet minuta. Najmanja jedinica na koju se može poslati upozorenje je općina ili grad, dok u većim gradovima poruke mogu biti usmjerene na pojedine gradske četvrti.
SRUUK obuhvaća korisnike svih mobilnih operatora na ugroženom području, uključujući strane korisnike u roamingu. Uređaj povezan s mobilnom mrežom može primiti obavijest, a upozorenje o opasnosti ne može se isključiti.
Posebno je važno što sustav ne narušava privatnost građana. Ministarstvo unutarnjih poslova nema uvid u to koji su točno uređaji prisutni na ugroženom području niti tko su njihovi vlasnici. Mobilni operateri imaju podatke o uređajima, ali prilikom slanja obavijesti podaci se anonimiziraju i osobni podaci ostaju unutar operatorovog sustava.
