Kada roditeljstvo postane nepodnošljivo: Prepoznajte znakove prije nego što vas sruše

Roditeljstvo je neprestani izazov koji iziskuje snagu i predanost, no kada se vlastite potrebe stalno zanemaruju, a stres postane stalni pratilac, može doći do potpune iscrpljenosti koju stručnjaci nazivaju roditeljskim burnoutom. To je stanje u kojem roditelj osjeća da više nema kapaciteta za dalje, prenosi Healthline, a piše Index.hr.

Što je roditeljsko izgaranje?

Neurologinja i životna savjetnica dr. Puja Aggarwal opisuje ovaj fenomen kao "fizičku, mentalnu i emocionalnu iscrpljenost koju osoba osjeća zbog kroničnog stresa vezanog uz roditeljstvo".

Ona dodaje da se to stanje može očitovati kroz emocionalno udaljavanje od djeteta ili pojačanu razdražljivost. Pojedini roditelji, prema njezinim riječima, postaju zaboravni ili osjećaju pojačanu tjeskobu i depresiju, a mnogi se počinju preispitivati jesu li uopće dorasli toj ulozi. "Često se javljaju osjećaji neadekvatnosti, zbunjenosti i izolacije", pojašnjava Aggarwal za Healthline.

Licencirana bračna i obiteljska terapeutkinja Michaela Decker objašnjava da izgaranje nastaje kada pojedinac više ne može odgovoriti na zahtjeve koji se pred njega postavljaju. "Znakovi burnouta uključuju fizički umor, emocionalnu iscrpljenost, manjak motivacije, osjećaj beznađa te povlačenje od drugih ljudi i aktivnosti u kojima inače uživamo", ističe Decker.

Koji su znakovi upozorenja?

Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, no među najčešćima su kronični umor, osjećaj bespomoćnosti, sumnja u vlastite sposobnosti, glavobolje te bolovi u vratu i mišićima. Javljaju se i gubitak motivacije, promjene u apetitu ili obrascima spavanja, osjećaj odvojenosti te razdražljivost. U pokušaju da se nose sa situacijom, neki ljudi mogu posegnuti za alkoholom ili drogama.

Zašto je izgaranje sve češće?

Iako roditeljsko izgaranje nije nov fenomen, razina stresa kojoj su izloženi današnji roditelji dodatno je porasla. "Broj prijavljenih slučajeva roditeljskog izgaranja naglo je porastao tijekom pandemije", ističe dr. Aggarwal i nastavlja: "Izgaranje je postojalo i ranije, ali ga je pandemija znatno pogoršala iz više razloga. Roditelji su ostajali bez posla, domova i prihoda, što je stvorilo dodatan stres."

Psihologinja Martha Horta-Granados naglašava da su posebno ranjivi oni koji nemaju razvijene strategije za nošenje s pritiskom. "Ljudi sa slabijim mehanizmima suočavanja, niskom tolerancijom na frustraciju ili manjom otpornošću podložniji su izgaranju", navodi.

Kako se nositi s izgaranjem?

Kad se pojave prvi znakovi iscrpljenosti, važno je potražiti podršku i priznati sebi da je situacija teška. Otvoren razgovor s partnerom ili bliskom osobom, kao i pravednija raspodjela obaveza, mogu donijeti olakšanje. Kratki predasi, kvalitetan san i tjelesna aktivnost pomažu u smanjenju stresa i obnavljanju energije.

Stručnjaci preporučuju da se svaki dan izdvoji nekoliko minuta samo za sebe. Ako osjećaj preopterećenosti ne jenjava, korisno je uključiti širu obitelj, grupe za podršku ili potražiti stručnu pomoć terapeuta. Najvažnije je ne težiti savršenstvu, već biti strpljiv prema sebi i brinuti o vlastitom zdravlju. Izgaranje nije trajno stanje i male promjene u svakodnevnim navikama mogu pomoći u vraćanju ravnoteže.