Stamped u Ceuti: 83 poginule, 60.000 ljudi krenulo prema gradu
Dezinformacije o navodnom otvaranju granice potaknule su masovni val migranata, a očajničke scene na lukobranu otkrile su razmjere tragedije i tešku ekonomsku stvarnost u Maroku.
Dezinformacije o navodnom otvaranju granice potaknule su masovni val migranata, a očajničke scene na lukobranu otkrile su razmjere tragedije i tešku ekonomsku stvarnost u Maroku.
Najmanje 83 osobe izgubile su život u stampedu koji je izbio kada se više od 60.000 migranata, potaknutih lažnim vijestima s društvenih mreža, sjatilo prema španjolskoj enklavi Ceuti. Organizirani val koji je za samo nekoliko dana preplavio granicu pretvorio se u jednu od najtežih humanitarnih tragedija na sjeveru Afrike.
Tragedija je izravna posljedica bujice dezinformacija koje su se munjevitom brzinom širile platformama TikTok, Instagram i Facebook. Videozapisi su sadržavali detaljne upute o najlakšim rutama za preplivavanje lučkih lukobrana, karte s putanjama, pa čak i analize kretanja patrola obalne straže. U svega nekoliko dana, regionalni vozovi, autobusi i taksiji bili su preplavljeni mladim Marokancima koji su povjerovali da ih u Španjolskoj čekaju radne dozvole i otvorena vrata.
Pravni stručnjaci za ljudska prava upozoravaju da su netočne informacije dodatno pojačane krivim interpretacijama nedavnih zakonskih promjena u Španjolskoj. Premijer Španjolske, Pedro Sánchez, u svojim je izjavama o reguliranju statusa migranata naglasio da se to odnosi samo na one koji su ušli u zemlju na zakonit način prije 1. siječnja. Na društvenim mrežama u Maroku to je, međutim, plasirano kao opća amnestija za sve koji uspiju stupiti na španjolsko tlo. Službeni Madrid i Rabat uprli su prst u "digitalne dezinformacije" i optužili kriminalne mreže za organizaciju masovnog prelaska, iako sami migranti te tvrdnje odbacuju.
Najkritičniji trenutak dogodio se na uskom betonskom i kamenitom lukobranu koji dijeli marokanski grad Fnideq od Ceute. Tisuće ljudi istovremeno su pokušale prijeći preko klizavih stijena, što je dovelo do stravičnog stampeda. Vlasti su izvijestile da je najmanje 72 osobe poginulo na španjolskoj strani granice, a dodatnih 11 tijela pronađeno je na marokanskoj strani. Mnogi su se utopili nakon što su ih drugi migranti u panici potisnuli pod vodu.
"Nagazio sam na lice mrtvog čovjeka dok sam se penjao iz vode. Nadam se da će Bog oprostiti meni i svima čija su tijela pronađena. Ova zemlja nije vrijedna ovolike žrtve", ispričao je kroz suze Lahcen Kalouch, jedan od Marokanaca koji se uspio domoći obale, ali se ubrzo potresen vratio kući, prenosi AP.
Većina preživjelih koji su prešli granicu brzo je vraćena ili se dobrovoljno predala jer u Ceuti nije bilo nikakve hrane, vode ni smještaja. Sami migranti odbacuju tvrdnje da su ih vodile krijumčarske mafije. "Nema nikakvih mafija. Vidjeli smo na internetu da je granica otvorena i krenuli smo sami. Sad se samo kajem", rekao je 17-godišnji Omar Danbor.
Iako je Maroko u drugom kvartalu 2026. zabilježio pad stope nezaposlenosti na 9,5 posto, što je smanjenje od 1,3 postotna boda u odnosu na prvi kvartal, podaci marokanske vladine agencije za statistiku (HCP) otkrivaju mračnu sliku za mlade. Prema ranijim podacima koje prenosi N1 BiH, stopa nezaposlenosti među mladima od 15 do 24 godine dosezala je visokih 37 posto, dok novije brojke HCP-a za drugi kvartal 2026. pokazuju 27,2 posto. Među sveučilišnim diplomantima nezaposlenost iznosi 16,7 posto.
Ova statistika objašnjava zašto je zapadna Europa neodoljiv san za tisuće mladih ljudi. Priču o gorkom otrežnjenju potvrđuje i svjedočenje 16-godišnjeg dječaka koji je na marokanskoj strani granice plakao i prosio novac za taksi do kuće: "Gađali su me suzavcem i tukli palicama. Tamo nema ništa za nas. Samo sam htio zaraditi nešto novca da pomognem majci..."
Uslužni sektor ostaje najveći poslodavac u Maroku, zapošljavajući 5,251 milijuna ljudi ili 49,3 posto svih radnika. Upravo je taj sektor generirao i najviše novih radnih mjesta između prvog i drugog kvartala, njih 166.000, što ipak nije dovoljno da apsorbira visoku nezaposlenost među mladima. Ogromne razlike i dalje postoje: stopa nezaposlenosti među ženama iznosi 14,8 posto, u usporedbi s 8,1 posto među muškarcima, dok stopa sudjelovanja žena u radnoj snazi iznosi samo 18,1 posto.