Stjepan Radić: kviz koji mjeri koliko ga doista poznajete
Od prosvjetiteljskog rada do tragične smrti u beogradskoj skupštini, koliko ste upoznati s ključnim momentima političkog puta ovog hrvatskog velikana?
Od prosvjetiteljskog rada do tragične smrti u beogradskoj skupštini, koliko ste upoznati s ključnim momentima političkog puta ovog hrvatskog velikana?
Smrtno ranjen 20. lipnja 1928. u beogradskoj Narodnoj skupštini hicima radikalskog zastupnika Puniše Račića, taj trenutak nasilja pretvorio je Stjepana Radića u mučenika i trajno ga upisao među hrvatske velikane. Net.hr je pripremio kviz koji testira upravo to znanje o njegovu burnom životu i trajnom nasljeđu, a koje daleko nadilazi političke okvire prve polovice 20. stoljeća. Bio je to političar, prosvjetitelj, publicist i narodni dužnosnik čije je djelovanje trajno oblikovalo hrvatsku političku scenu.
Iako ga se danas prvenstveno pamti kao vođu Hrvatske seljačke stranke, Radićev put započeo je daleko od političkih govornica, u siromašnoj seljačkoj obitelji čiju je glad za znanjem zadovoljio studirajući u Pragu i Parizu. Zajedno s bratom Antunom Radićem pokrenuo je opsežan prosvjetiteljski rad s jasnim ciljem: obrazovati i ekonomski osnažiti hrvatsko selo. Kroz brojne spise i listove neumorno je radio na buđenju nacionalne i političke svijesti seljaštva, koje je smatrao temeljem hrvatskog naroda.
Fascinacija Radićevom politikom leži u njegovoj sposobnosti da složene ideje prevede na jezik razumljiv običnom čovjeku, krilatica "Vjera u Boga i seljačka sloga" savršeno je sažimala program utemeljen na tradicionalnim vrijednostima i jedinstvu. Za razliku od mnogih suvremenika, svoju je političku snagu gradio "odozdo", obilazeći sela i razgovarajući s ljudima. Njegovo zalaganje za republikansko uređenje i federalizam bilo je avangardno za to vrijeme, a kombinacija karizme i intelektualne oštrine pretvorila je Hrvatsku seljačku stranku u masovni pokret.
Percepcija Radića kao isključivog mirotvorca je pojednostavljena, njegova politička borba bila je ispunjena rizicima i radikalnim zaokretima. Od otvorenog suprotstavljanja ulasku u Kraljevinu SHS i borbe protiv Austro-Ugarske, do kasnijeg priznanja monarhije i ulaska u vladu, bio je višestruko proganjan i zatvaran. Vrhunac političkih napetosti dogodio se upravo tog lipanjskog dana 1928., kada ga je u beogradskoj Narodnoj skupštini smrtno ranio radikalski zastupnik Puniša Račić. Taj brutalni čin tadašnjeg režima u Kraljevini Jugoslaviji pretvorio je Radića u mučenika.
Poznavanje ovih detalja ključno je za razumijevanje ne samo Radićeve sudbine, već i šireg konteksta hrvatske borbe za prava u tom razdoblju.
