Super El Niño: NOAA prognozira 81 posto šanse za vrlo snažan intenzitet do kraja godine
Klimatski fenomen u tropskom Pacifiku mogao bi dosegnuti vrhunac krajem 2026. godine, a njegov utjecaj na vremenske prilike osjetit će se i u Europi i Hrvatskoj.
Klimatski fenomen u tropskom Pacifiku mogao bi dosegnuti vrhunac krajem 2026. godine, a njegov utjecaj na vremenske prilike osjetit će se i u Europi i Hrvatskoj.
Super El Niño nastavlja ubrzano jačati diljem tropskog Tihog oceana, a prema posljednjim procjenama američke agencije za klimatske prognoze NOAA Climate Prediction Center, postoji čak 81 posto vjerojatnosti da će između listopada i prosinca 2026. dosegnuti vrlo snažan intenzitet. Prema prognozama, postoji 97 posto šanse da će se nastaviti sve do ranog proljeća 2027. godine.
Meteorološki portal Severe Weather Europe pojašnjava kako iza brzog rasta ovog fenomena stoji neuobičajeno jaka kombinacija zapadnih vjetrova i topline ispod površine oceana. El Niño se javlja svakih nekoliko godina, ali Super El Niño se pojavljuje samo jednom u deset godina ili čak rjeđe. Posljednja tri takva događaja zabilježena su 2015./2016., 1997./1998. i 1982./1983. godine.
Fenomen El Niño započinje kada temperature površinskog sloja vode u središnjem i istočnom dijelu tropskog Pacifika porastu iznad uobičajenih vrijednosti. To dovodi do smanjenja tlaka u središnjem i istočnom dijelu tropskog Tihog oceana, dok se nad zapadnim dijelom formira područje visokog tlaka. Ova izmjena u cirkulaciji ima utjecaj na globalnu atmosferu te uvelike oblikuje tlačne obrasce, vjetrove, količinu oborina i cjelokupni sezonski vremenski sustav.
Super El Niño se razlikuje od uobičajenog jer zagrijavanje u Tihom oceanu postaje jače, što dovodi do još izraženijeg utjecaja na vremenske prilike diljem svijeta. Važno je napomenuti da "Super El Niño nije službena kategorija koja znači da će cijeli planet pogoditi ista katastrofa". Snaga ovog fenomena procjenjuje se na temelju temperatura oceana, a njegovi konkretni učinci ovise o geografskoj regiji i drugim klimatskim uvjetima.
Prema posljednjim podacima koje prenosi Severe Weather Europe, na jesen bi u Europi moglo utjecati područje niskog tlaka. Od listopada do prosinca, na većem dijelu kontinenta moglo bi doći do viših temperatura površine od uobičajenih. Zapadni i jugozapadni vjetrovi iz područja niskog tlaka iznad Atlantika također donose obilje vlage, što povećava mogućnost oborina na većem dijelu kontinenta.
Prema trenutnim ranim prognozama, količina oborina mogla bi biti veća od prosjeka na većem dijelu Europe. Ipak, najsnažniji utjecaj povijesnog El Niño događaja očekuje se tijekom zimskih mjeseci. Očekuje se širenje područja niskog tlaka prema sjeverozapadnim i sjevernim dijelovima kontinenta. To uzrokuje veliku razliku u tlaku između sjevera i juga, što pojačava zapadne vjetrove prema Europi s Atlantika, a istovremeno omogućava prodor sjevernih vjetrova preko sjevernih i sjeverozapadnih područja poput Ujedinjenog Kraljevstva i Irske.
Prevladavajuće blago zapadno strujanje moglo bi rezultirati temperaturama iznad prosjeka tijekom zimske sezone. Na području Europe ne očekuju se široko rasprostranjene snježne oborine, osim u sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima kontinenta te u višim središnjim područjima.
Za Hrvatsku ne postoji jednostavna prognoza. Ne možemo reći: "El Niño = topla zima" niti "El Niño = puno snijega". Utjecaj na Europu je manje izražen i složeniji nego u tropskim regijama, a vremenske prilike u Hrvatskoj pod utjecajem su mnogih drugih faktora. Stručnjaci će u mjesecima pred nama posebno pratiti temperature, oborine, rizik od požara, stanje vodnih resursa, populacije komaraca te pojavu bolesti koje prenose kukci.
Iako Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da El Niño može utjecati na obrasce prijenosa pojedinih bolesti, uključujući dengu, malariju i neke bolesti koje se prenose vodom, nema osnove za tvrdnje da Hrvatskoj prijeti epidemija. Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) tijekom sezone komaraca prati pojavu lokalno prenesenih slučajeva, no to zasad ne znači neposrednu opasnost za zemlju. Dramatični naslovi o smrtonosnoj bolesti koju donosi Super El Niño ne odgovaraju onome što znanstveni podaci zapravo govore. Između klimatskih uvjeta i rizika od zaraznih bolesti postoji povezanost, ali za paniku nema osnove. Za Hrvatsku vrijedi isto pravilo kao i uvijek: manje panike, više praćenja konkretnih podataka.
Jesen 2026. godine bit će posebno pomno promatrana. Ukoliko se prognoze ostvare, listopad, studeni i prosinac bit će mjeseci koje će klimatolozi iznimno pažljivo pratiti. U tom razdoblju El Niño bi mogao dostići svoj vrhunac.
