Suša desetkuje njemačku žetvu: Hoće li rasti cijene hrane?

Suša koja već mjesecima pritiska Njemačku ostavila je dubok trag na ovogodišnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Njemačko udruženje farmera (DBV) upozorilo je u utorak, 18. kolovoza 2026., na 'ispodprosječnu' žetvu, a predsjednik udruženja Joachim Rukwied kao glavne krivce naveo je suho proljeće i toplinski val u drugoj polovici lipnja. Prema podacima udruženja, proizvodnja žitarica ove će godine iznositi 41,9 milijuna tona, što je 3,3 milijuna tona manje nego lani, odnosno pad od 7%.

Najveći pad uljane repice i jabuka

Posebno je teško pogođena uljana repica, čija je žetva pala za gotovo 17% u odnosu na prošlu godinu, na 3,3 milijuna tona. Njemački savezni statistički ured upozorava i na predviđeni pad žetve jabuka od čak 18%. Rukwied je istaknuo da je lokacija ove godine igrala veću ulogu nego inače te da su posebno loši prinosi, pa i potpuni neuspjesi usjeva, zabilježeni u južnoj i zapadnoj Njemačkoj. Njemačka meteorološka služba (DWD) potvrđuje da zemlja prolazi kroz tešku sušu tijekom ljeta s učestalim rekordnim temperaturama, što je pogoršalo posljedice ispodprosječnih oborina od ožujka.

Ministar smiruje: 'Neće odmah poskupjeti'

Unatoč zabrinjavajućim brojkama, savezni ministar poljoprivrede Alois Rainer (CSU) ne očekuje nagle skokove cijena hrane. "Ne očekujem da će cijene odmah porasti jer cijene hrane također ovise o mnogim drugim čimbenicima, lancu opskrbe, transportu i proizvodnji", izjavio je Rainer za javni servis ZDF. U razgovoru za ARD/ZDF Morgenmagazin dodao je: "Neće odmah poskupjeti." Njegove tvrdnje podupire i Njemačko udruženje Raiffeisen, koje predstavlja 1.600 poljoprivrednih zadruga, a koje je prošli tjedan poručilo da veliki rast cijena nije vjerojatan.

Pomoć tek s pouzdanim podacima

Ministar Rainer obećao je poljoprivrednicima pomoć, ali tek kada krajem kolovoza budu dostupni službeni podaci o žetvi. "Bez pouzdanih podataka teško možemo pružiti pomoć", rekao je u jutarnjem programu ARD-a i ZDF-a. Za Rheinische Post izjavio je: "Kucam na svaka vrata na kojima je pomoć moguća." Rainer je dodao da je o "zabrinjavajućoj situaciji na našim poljima i pašnjacima" već razgovarao s EU poljoprivrednim povjerenikom te da je preko Landwirtschaftliche Rentenbank pokrenut hitni program od 200 milijuna eura, za koji sam priznaje da nije dovoljan. "Važno mi je da poljoprivredna gospodarstva znaju da neće ostati sama. Pažljivo pratimo posljedice suše i pružit ćemo ciljanu pomoć koliko god je moguće i koliko god brzo", poručio je.

Širi kontekst prehrambene krize

Njemački farmeri suočavaju se s rastućim pritiscima još od pandemije COVID-19. Prema vladinim podacima objavljenim prošli mjesec, cijene hrane u Njemačkoj porasle su za više od 36% od 2020. godine. Ruski rat u Ukrajini 2022. prekinuo je izvoz žitarica iz Crnog mora, a nedavno zatvaranje tjesnaca Hormuz tijekom Iranskog rata spriječilo je izvoz nafte, plina i sastojaka gnojiva, što je dodatno podiglo cijene dizela, gnojiva i pesticida. Zbog toga su neki farmeri smanjili korištenje hranjiva u tlu, što se sada odražava na prinosima. DBV je pozvao Berlin da pokrene 'hitni paket' pomoći, uključujući povećanje EU paketa za gnojiva sa 60 na 180 milijuna eura (oko 208 milijuna dolara) i smanjenje poreza na poljoprivredni dizel barem do kraja studenog.

Podsjetimo, njemački farmeri su krajem 2023. mjesecima blokirali autoceste traktorima prosvjedujući protiv planova za ukidanje subvencija za gorivo, koje su kasnije djelomično vraćene. Rainer se nije htio izjasniti o prijedlogu SPD-a da se klimatska prilagodba i zaštita prirode uvrste u Grundgesetz, rekavši: "Sljedeći tjedan imamo kabinetsku sjednicu. Tada ćemo imati vremena raspraviti o ovoj temi." Iako Njemačka nema izravnu poveznicu s hrvatskim tržištem u ovom slučaju, moguće promjene cijena hrane na razini EU-a mogle bi se neizravno odraziti i na hrvatske potrošače.

Dok se u Njemačkoj čeka službena potvrda šteta, iz Hrvatske stižu upozorenja o mogućem rastu cijena hrane i do 40 posto iduće godine. Savjetnica ministra poljoprivrede Tatjana Radić u središnjem Dnevniku HRT-a iznijela je procjene o posljedicama ovogodišnje suše na cijene hrane, navodeći raspon od 20 do 30 posto, a u nekim procjenama i do 40 posto. "Uvijek su dodatne investicije u poljoprivredu i našu sigurnost dobrodošle. Hrvatska poljoprivredna komora već je prilikom trećih izmjena Strateškog plana slala dopise o osnivanju zajedničkog fonda za rizike, čime je došlo i do izmjena plana. I u tom se dijelu može napraviti iskorak tako da se poljoprivrednici udruže, a država doda dodatnih 20 posto sredstava", rekla je Radić, podržavši prijedlog Komore za osnivanje nacionalnog fonda za financiranje prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje konkurentnosti domaće poljoprivrede.

Radić je ustvrdila da Hrvatska ne zaostaje nužno za ostatkom Europe u prilagodbi klimatskim promjenama jer se cijeli kontinent suočava sa sličnim problemima. "Ne bih rekla da kaskamo. Cijela Europa trenutačno je u krizi što se tiče klimatskih promjena. Svi primjenjujemo različite prakse i koristimo različite intervencije kako bismo se prilagodili tim promjenama. Međutim, brzina tih promjena puno je veća nego što se to trenutačno može pratiti. Neke stvari bile su očekivane, a neke su neočekivane", izjavila je. Dodala je da se hrvatski poljoprivrednici već sedmu godinu bore sa sušom, tučom i drugim vremenskim nepogodama koje narušavaju prihode i produktivnost. "Činjenica je da je to proizvodnja pod otvorenim nebom i da poljoprivrednicima treba pomoć", poručila je.

Uz klimatske izazove, Radić je upozorila i na sve veću ovisnost hrvatske poljoprivrede o uvozu, u čemu dio odgovornosti vidi i kod potrošača koji zbog niže kupovne moći često biraju jeftinije proizvode. "Što se tiče uvoza, velikim dijelom tu odlučuju i sami potrošači. Činjenica je da imamo nižu potrošačku moć, ali isto tako, kada govorimo o cijeni svinjetine, možemo vidjeti da je cijena kilograma mesa gotovo jednaka cijeni kave u kafiću", rekla je. Pozvala je trgovačke lance da povećaju udio domaćih proizvoda i olakšaju pristup tržištu hrvatskim proizvođačima, istaknuvši oznake poput "Dokazana kvaliteta" i "meso s hrvatskih farmi".