Rekordno nizak vodostaj rijeke, uzrokovan dugotrajnim toplinskim valovima, izronio je potopljenu ratnu flotu, drevne fosile i davno izgubljenu olupinu u Hrvatskoj.
Ekstremni toplinski valovi i dugotrajna suša koji su ovog ljeta zahvatili Europu doveli su do rekordno niskog vodostaja Dunava, otkrivajući zapanjujuća blaga i relikte iz prošlosti. Od moćnih ostataka mamuta iz ledenog doba u Bugarskoj, preko desetaka njemačkih ratnih brodova potopljenih u Drugom svjetskom ratu u Srbiji, pa sve do olupine mađarskog teretnog broda u Hrvatskoj, korito rijeke postalo je neočekivani arheološki lokalitet.
U blizini srpske luke Prahovo, povlačenje Dunava razotkrilo je desetke njemačkih ratnih brodova koje su nacisti potopili tijekom povlačenja iz Rumunjske pred kraj rata. Prema izvješću CBS News-a, najmanje 20 brodova, za koje se vjeruje da su pripadali njemačkoj Crnomorskoj floti, sada je vidljivo, a neki još uvijek sadrže mine, granate i druga neeksplodirana ubojna sredstva. Bugarska novinska agencija BTA napominje kako su pojedini brodovi uklonjeni nakon rata, no mnogi su ostali pod vodom.
Ovo nije prvi put da se ove ratne olupine pojavljuju. Tijekom vrućih ljeta 2022. i 2024. godine, nekoliko potopljenih nacističkih brodova već je izronilo iz Dunava zbog niskog vodostaja. Stanovnik Prahova Krsta Brandic opisao je posljedice za riječni promet. "Kao što vidite, [veliki] brodovi više ne mogu proći," rekao je Brandic za agenciju Associated Press.
Snižavanje razine vode nije zaobišlo ni Hrvatsku. Kod Opatovca je otkrivena olupina mađarskog teretnog broda Fulton, koji je potonuo u Dunavu davne 1937. godine dok je prevozio ugljen. Ovo otkriće, direktno povezano s klimatskim uvjetima, dodatno naglašava kako suša utječe na cijeli tok rijeke i otkriva slojeve povijesti skrivene ispod površine.
U srijedu je Njemačka narodna udruga za brigu o ratnim grobovima (Volksbund) objavila još jedno mračno otkriće na obalama Dunava u Budimpešti. Pronađeni su posmrtni ostaci dvojice nacističkih vojnika, zajedno s motociklom iz Drugog svjetskog rata, za koji se vjeruje da je model DKW NZ 350-1, otkriven u blizini trga Batthyány. Volksbund je priopćio kako su pronađene i njemačke protutenkovske mine Tellermine 35 te značka "Kuban Shield", vojno odlikovanje dodijeljeno za bitku kod Kubanskog mostobrana 1943. godine.
Posebno je istaknuto kako su vojničke pločice oba vojnika potpuno sačuvane, što sugerira da su bili vodeni kao nestali jer njihova smrt u to vrijeme nije bila službeno zabilježena. Njihovi posmrtni ostaci bit će pokopani na groblju njemačkih vojnika u mjestu Budaörs, u blizini Budimpešte.
Prošli tjedan, bugarska agencija BTA izvijestila je o možda najspektakularnijem otkriću. Nakon što je Dunav pao na rekordno nisku razinu, mještanin sela Ryahovo na sjeveru Bugarske primijetio je neobične ostatke na riječnom koritu. Ispostavilo se da su to kosti drevnog mamuta (Mammuthus primigenius).
"Razni nalazi su otkriveni ovdje tijekom godina, uključujući životinjske ostatke, posude i druge predmete," izjavila je načelnica Ryahova, Hristina Ivanova, za BTA-u. Vijest se munjevito proširila. "Isprva nismo htjeli stvarati nepotrebna očekivanja prije nego što smo bili sigurni što je točno pronađeno. Nakon što su stručnjaci obavili početni pregled, informacija je brzo stigla do medija. Sada cijelo selo zna za to, i u ovom slučaju, i cijela Bugarska," dodala je Ivanova.
Direktor Regionalnog povijesnog muzeja u Ruseu, Nikolay Nenov, potvrdio je da su stručnjaci na terenu identificirali donju čeljust, dvije kljove i vjerojatno rebro mamuta. "Ne bih to nazvao senzacijom, ali svako otkriće tako drevnih ostataka vrlo je važno za znanost," rekao je Nenov za BTA-u. Preliminarne procjene sugeriraju da je životinja bila visoka gotovo pet metara i teška više od sedam tona.
Krasimir Kirov, kurator u Odjelu prirode istog muzeja, ponudio je detaljnije objašnjenje. "Područje kod Ryahova vjerojatno predstavlja neku vrstu naslage gdje je tok Dunava nosio i nakupljao ostatke raznih životinja, ne samo mamuta. Karakteristike terena vjerojatno su dovele do njihovog nakupljanja ovdje, stvarajući neku vrstu 'skladišne banke'," pojasnio je. Kirov je dodao kako vrsta kojoj mamut pripada datira od prije otprilike 7.000 do 10.000 godina, a pojavila se prije 500.000 do 800.000 godina, živeći u znatno hladnijoj klimi od današnje. Zbog dugotrajne izloženosti kisiku nakon izranjanja iz vode, kosti su u lošem stanju.
Ova nevjerojatna otkrića duž cijelog toka Dunava, od Njemačke do Crnog mora, dramatična su posljedica klimatskih promjena koje preoblikuju europske krajolike i iz dubine iznose zaboravljene stranice povijesti.
