Suša pogodila gotovo 40% EU
Francuski znanstvenik upozorava na katastrofalnu godinu za ledenjake, dok suša uništava europsku poljoprivredu.
Francuski znanstvenik upozorava na katastrofalnu godinu za ledenjake, dok suša uništava europsku poljoprivredu.
Gotovo 40 posto teritorija Europske unije trenutno je pogođeno sušom, a posljedice se osjećaju od poljoprivrede do najviših alpskih vrhova. Prema podacima koje prenosi Euractiv, suša je zahvatila 38 posto teritorija EU, uključujući 14,8 posto obradivih površina i 14,5 posto šuma. Istovremeno, toplinski valovi uzrokuju destabilizaciju stijena na masivu Mont Blanca, zbog čega su zatvorena dva planinarska skloništa.
Suša nanosi ozbiljnu štetu europskoj poljoprivredi, pogađajući sve od maslinovog ulja i vina do osnovnih krmnih kultura poput kukuruza i suncokreta. Francuska, jedan od najvećih proizvođača kukuruza u EU, očekuje najniži urod od 1980. godine, izvještava UNIAN pozivajući se na Euractiv.
Za stočare je prioritetan problem stočna hrana. Osušeni pašnjaci smanjili su ispašu stoke u dijelovima Zapadne i Srednje Europe, dok loš urod čini alternativne izvore hrane oskudnijima i skupljima.
Ludovic Ravanel, geomorfolog na CNRS-u i član Compagnie des guides de Chamonix, upozorio je u četvrtak 13. kolovoza 2026. godine za franceinfo da će ovo vrlo vjerojatno biti katastrofalna godina za ledenjake. "Vrlo vjerojatno idemo prema katastrofalnoj godini za ledenjake, pomalo poput onoga što smo vidjeli 2022.", izjavio je Ravanel.
Posebno zabrinjava otapanje leda na sjevernim stranama planina. "Ono što je ove godine vrlo simptomatično jest otapanje leda na sjevernim stranama", rekao je Ravanel, dodajući da su te strane poznate po izrazitoj hladnoći. "Danas imamo potpuno suhe sjeverne strane", upozorio je.
U Haute-Savoie dva su skloništa za uspon na Mont Blanc zatvorena općinskom odlukom zbog "smrtne opasnosti" od pada kamenja uzrokovanog sušom. Ravanel ističe da je takva odluka relativno rijetka, a prethodno je donesena 2015. i 2022. godine kako bi se izbjegao prolazak kroz koridor gdje su padovi kamenja trenutno vrlo redoviti i masivni.
"Ovo je prvi put, koliko ja znam, da se više ne može pristupiti Mont Blancu, ni s talijanske strane, ni sa strane Chamonixa, ni sa strane Saint-Gervaisa", naglasio je znanstvenik. Ne zna se koliko će situacija trajati jer su za ponovno otvaranje ruta potrebni snijeg i niske temperature, koji bi se mogli vratiti tek krajem kolovoza, sredinom rujna ili čak kasnije u jesen.
Topljenje ledenjaka prijeti i znanstvenim istraživanjima jer ledenjaci omogućuju proučavanje klime iz prošlosti. "Te informacije mogu imati 5000, 6000, 7000 godina ili više", objasnio je Ravanel. Njihova analiza omogućuje dobivanje lokaliziranih informacija o Alpama, posebno o drevnim razdobljima klimatskog zatopljenja ili epizodama pješčanih vjetrova.
Znanstvenici se trude proučavati ih kako bi prikupili maksimum informacija prije nego što nestanu. Klimatske promjene utječu i na biljni i životinjski svijet. "Vegetacija ima tendenciju penjanja na veće nadmorske visine, ali nažalost često nedovoljno brzo u odnosu na ono što temperature nalažu", rekao je Ravanel. "Neke životinjske vrste prilagođene hladnoći već počinju nestajati", dodao je.
Ravanel upozorava da topljenje leda mijenja i krajolik te planinarske rute. "To su planinarske rute koje nestaju, to su također krajolici koji nestaju", istaknuo je. U 2026. godini bilježe se vrlo brojne destabilizacije, a volumeni odrona posljednjih dana rastu.
"Kako se klimatska kriza ubrzava, degradacija permafrosta će se pojačati, pa je očito da će visoke planine postajati sve nestabilnije", zaključio je Ravanel za franceinfo.
