Hidrološka suša poprima dramatične razmjere, rekordno niski vodostaji rijeka već otežavaju plovidbu i prijete proizvodnji hrane, a razine podzemnih voda u dijelovima zemlje približavaju se najnižim zabilježenim vrijednostima.
Dunav je u Batini početkom kolovoza potonuo na -147 centimetara, što je novi apsolutni minimum otkad postoje mjerenja. Samo tri dana ranije već je bio srušen dotadašnji rekord iz 2022. godine. Drava u Osijeku nije ostala dužna: 5. kolovoza izmjereno je -192 centimetra, čak 20 centimetara ispod prethodnog dna.
Ovogodišnja hidrološka suša, dakle, ne samo da traje, nego se produbljuje iz dana u dan. I to na svim postajama nizvodno od Batine. Dalj, Vukovar i Ilok bilježe vlastite povijesne minimume.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, Dunav je u Batini gotovo dvije trećine dosadašnjeg dijela 2026. godine proveo ispod praga hidrološke suše. Dotadašnji apsolutni minimum od -84 centimetra, također iz 2022., probijen je već 15. srpnja. Od tada rijeka samo nastavlja padati.
Posljedice se već osjećaju na više frontova. Plovidba je otežana, navodnjavanje ugroženo, proizvodnja hrane pod pritiskom. Vodoopskrba, industrijska i energetska proizvodnja te riječni ekosustavi trpe udarac za udarcem. Kao najslikovitiji dokaz razmjera suše, stručnjaci DHMZ-a ističu davno potopljene brodove koji sada vire iz suhih riječnih korita, poput onoga kod Opatovca na Dunavu.
Uzrok ovakvih vodostaja nije samo dugotrajan manjak oborine i visoke temperature. Ključni krivac nalazi se u Alpama, točnije, u dramatičnom nedostatku snijega. Dunav i Drava imaju alpski snježno-kišni režim; veliki dio njihove vode dolazi od topljenja snijega. No, Alpe su već drugu sezonu zaredom ostale bez uobičajene zalihe.
Zajednička analiza njemačke, švicarske i austrijske meteorološke službe pokazala je da je zimsko polugodište bilo toplije za 1,1 stupanj Celzijev u odnosu na prosjek razdoblja 1991., 2020. U sjevernim Alpama zabilježeno je drugo najsuše zimsko polugodište od 1991., dok je u južnim Alpama to bilo najsuše razdoblje od početka mjerenja. Visine snijega svrstane su među pet najnižih u istom razdoblju.
Kada je snježni pokrivač oskudan, manje vode dospijeva u rijeke upravo u vrijeme kada visoke temperature uzrokuju veće isparavanje. Problem se, međutim, ne zaustavlja na površinskim vodama. U dijelovima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske razine podzemne vode kontinuirano se snižavaju i približavaju dosadašnjim minimumima. Posebno su pogođeni aluvijalni vodonosnici uz Savu i sjeverno od nje. Podzemne vode reagiraju sporije od rijeka i oporavljaju se znatno sporije. Za to su potrebne obilnije i dugotrajnije oborine na širem području slivova.
Hrvatska nije usamljena u ovoj krizi. Nizozemska, zemlja koja se tradicionalno bori s viškom vode, proglasila je 16. srpnja drugu razinu upozorenja za stvarnu nestašicu vode. Krajem srpnja suša je zahvatila polovicu Engleske, a ograničenja u korištenju vode pogađaju milijune ljudi. U južnoj Švedskoj izdano je upozorenje na moguću nestašicu zbog neuobičajeno niskih razina podzemnih voda i malih protoka u nekim rijekama.
Sliv Save, koji obuhvaća 43 posto hrvatskog teritorija, osim dotoka iz Slovenije i BiH, značajno ovisi o lokalnim uvjetima, što dodatno otežava situaciju. Vodostaji Dunava i Drave, s druge strane, odražavaju vremenske i vodne prilike u cijelim slivovima koji se protežu daleko izvan Hrvatske.
Prognoza DHMZ-a za nastavak ljeta nije ohrabrujuća. Očekuje se nastavak postupnog pada vodostaja i razina podzemne vode, osim ako ne stignu obilnije i dugotrajnije oborine na širem području riječnih slivova. Sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze ukazuje na povećanu vjerojatnost temperatura viših od prosjeka u Hrvatskoj i cijeloj Europi tijekom kolovoza, rujna i listopada.
Iz DHMZ-a upozoravaju da bi se, ukoliko se ove prognoze ostvare, u kombinaciji s dosadašnjim hidrometeorološkim uvjetima povećala vjerojatnost bilježenja novih rekordno niskih vodostaja, i rijeka i podzemnih voda. Kratkotrajni lokalni pljuskovi mogu samo privremeno popraviti stanje na manjem području. Za značajan oporavak potrebne su obilne oborine koje pokrivaju veći dio sliva i traju dovoljno dugo da obnove površinske i podzemne zalihe. Voda je obnovljiv resurs, ali njezine raspoložive zalihe su ograničene.
