Šušak se 1995. ispričao za incidente tijekom Oluje
Tadašnji ministar obrane izrazio je žaljenje zbog pogibije danskog pripadnika UNCRO-a i drugih izgreda, naglasivši da su napori da se poštede civili bili maksimalni.
Tadašnji ministar obrane izrazio je žaljenje zbog pogibije danskog pripadnika UNCRO-a i drugih izgreda, naglasivši da su napori da se poštede civili bili maksimalni.
Na današnji dan, 7. kolovoza 1995. godine, tadašnji ministar obrane Republike Hrvatske Gojko Šušak službeno je objavio završetak vojno-redarstvene operacije "Oluja". Na konferenciji za novinstvo Informativnog stožera Političke uprave hrvatskog Ministarstva obrane, Šušak je potvrdio da je ustavno-pravni poredak u potpunosti uspostavljen na dotad okupiranim područjima, ali se i službeno ispričao za incidente koji su se dogodili tijekom akcije.
"Vojna operacija Oluja '95 u bivšim sektorima sjever i jug je završena, a ustavno-pravni poredak i nadzor nad tim hrvatskim područjima danas u 18 sati potpuno su uspostavljeni", izjavio je Šušak. Akcija, koja je započela 4. kolovoza u 5 sati ujutro, trajala je 84 sata. Hrvatska vojska i policija tada su stale na međunarodno priznate granice države.
Ministar je izvijestio da su u operaciji hrvatske oružane snage imale 118 poginulih i 620 ranjenih vojnika. U trenutku održavanja konferencije, u 18:30 sati u Topuskom, predavalo se između pet i šest tisuća pobunjenika, a oružane borbe više nisu vođene. Šušak je napomenuo da su još moguće samo policijske akcije.
Obrazlažući razloge za pokretanje operacije, Šušak je istaknuo da je hrvatsko vodstvo prethodne četiri godine, u suradnji s međunarodnom zajednicom, pokušavalo mirno reintegrirati zaposjednuta područja. "Duboko vjerujem, da se nije dogodila situacija oko Bihaća, nastojanja bi i dalje išla u tom smjeru", ocijenio je.
Naglasio je da Hrvatska nije mogla dopustiti spajanje tzv. "republike srpske" i tzv. "krajine", što bi, kako je procijenio, deset puta otežalo oslobađanje hrvatskih prostora. Odluka o akciji donesena je deset dana ranije jer, nakon pada Srebrenice i Žepe, Zagreb nije smio dopustiti da se isto dogodi i Bihaću.
U ključnom dijelu obraćanja, Šušak se osvrnuo na nemile događaje. "Nekoliko se izgreda dogodilo u toj operaciji, za koje se, kao predstavnici Republike Hrvatske, osjećamo dužnima ispričati, osobito Kraljevini Danskoj", rekao je.
Pojasnio je o kojim je slučajevima riječ. Prvi se odnosio na pogibiju danskog pripadnika mirovne misije UNCRO-a. Drugi incident uključivao je hrvatskog časnika koji je nekoliko Danaca koristio kao živi štit. "Na sreću, to je prošlo bez posljedica, poduzeli smo zakonske mjere i taj je čovjek pritvoren", izjavio je Šušak, dodavši da će javnost biti obaviještena nakon sudskog postupka. Ministar je također izrazio žaljenje zbog pogibije dvojice pripadnika češkog bataljuna.
Ipak, stavio je te događaje u kontekst razmjera operacije u kojoj je, prema njegovim riječima, na objema stranama sudjelovalo više od 200 tisuća vojnika, uključujući i snage Federacije BiH na temelju Splitskog sporazuma. "Uzimajući to u obzir, navedeni su incidenti minorni", zaključio je Šušak.
Ministar je posebno naglasio napore Hrvatske vojske da zaštiti civilno stanovništvo. "Mi smo pokušali sve da se s civilima ponaša onako kako nalaze međunarodno pravo. Prvi dan akcije pokušali smo zaobići sva veća naselja, dajući još jednu šansu pobunjenim Srbima da se predaju. Umjesto predaje počeli su granatirati hrvatske gradove, pa je odlučeno da se akcija provede do kraja. To je danas oko 18 sati i učinjeno", izjavio je.
Osvrnuo se i na sudbinu poraženih snaga, ponovivši jasan stav: svi koji žele napustiti Republiku Hrvatsku to mogu učiniti, dok se oni koji odluče ostati moraju prijaviti civilnoj policiji i hrvatskim tijelima vlasti.
