Tragičan događaj u zagrebačkom Zoološkom vrtu otvorio je pitanja o odnosu prema divljim životinjama, a profesor zoologije Igor Trbojević za N1 dao je ključne savjete za susrete s medvjedima, vukovima i zmijama.
Tragičan slučaj u Zoološkom vrtu u Zagrebu, gdje je mužjak lava usmrtio lavicu nekoliko dana nakon njihova dolaska iz različitih zooloških vrtova, ponovno je potaknuo rasprave o držanju velikih zvijeri u zatočeništvu i njihovoj prilagodbi. Profesor zoologije Igor Trbojević u razgovoru za N1 istaknuo je da bi bilo neprofesionalno unaprijed donositi zaključke o uzrocima tragedije te da konačnu riječ trebaju dati stručnjaci nakon završene istrage.
Govoreći o slučaju iz Zagreba, Trbojević je naglasio da dužina perioda prilagodbe nije presudan faktor. "Bilo bi neprofesionalno unaprijed tvrditi da li je došlo do stručnog propusta ili da li ga uopće nije bilo. Ono što mogu reći, na osnovu poznate zoološke prakse, jeste da meni nije poznato da postoji naučno utvrđen i međunarodno propisan minimalni period adaptacije", rekao je Trbojević za N1.
Dodao je da se odluka ne donosi na osnovu broja dana provedenih u adaptaciji, već se procjena zasniva na ponašanju životinja tijekom procesa upoznavanja i prilagođavanja. Podsjetio je i na gotovo identičan slučaj iz 2022. godine u Zoološkom vrtu u Birminghamu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je mužjak lava usmrtio ženku iako su mjesecima bili u procesu adaptacije.
"Situacija je bila gotovo identična, mužjak je usmrtio ženku, iako su više mjeseci bili u procesu adaptacije i upoznavanja. Zbog toga se zaista ne može reći da li je ovdje period prilagodbe bio prekratak, jer ne postoji unaprijed propisano vrijeme koliko neka adaptacija mora trajati", kazao je Trbojević za N1.
Komentirajući rasprave o opravdanosti zooloških vrtova, Trbojević je istaknuo da suvremeni zoološki vrtovi više nisu samo mjesta za promatranje životinja. "Savremeni zoološki vrtovi danas više nisu zamišljeni kao mjesta gdje ljudi samo dolaze da posmatraju životinje. Njihova osnovna uloga jeste očuvanje ugroženih vrsta, naučna istraživanja, edukacija javnosti i učešće u međunarodnim programima", rekao je za N1.
Ipak, upozorio je da nijedan zoološki vrt ne može u potpunosti zamijeniti prirodno stanište. Velike zvijeri u prirodi koriste teritorije od desetaka do stotina kvadratnih kilometara, a nijedna nastamba ne može pružiti takav prostor i složenost prirodnog okruženja. "Cilj nije samo da životinja bude zdrava nego i da može ispoljavati što veći dio svog prirodnog repertoara ponašanja", dodao je.
Trbojević je za N1 dao konkretne savjete za susrete s velikim zvijerima, naglasivši da se ljudi plaše više nego što postoji stvarni razlog. "Medvjed, vuk i ris u većini slučajeva izbjegavaju čovjeka i učinit će sve da do susreta uopće ne dođe", rekao je.
Objasnio je da se tijekom ljeta pojedine životinje približavaju naseljima prvenstveno zbog potrage za vodom i hranom. "Velike zvijeri ne dolaze u naselja zato što su izgubile strah od ljudi. Dolaze zbog svojih prirodnih, bioloških i fizioloških potreba. S druge strane, ako im je lako dostupan sekundarni izvor hrane, ako ljudi ostavljaju smeće, otvorene kontejnere, ostatke hrane ili ako voćnjaci i stoka nisu adekvatno zaštićeni, tada mi zapravo sami pozivamo te životinje da dolaze u blizinu naselja", upozorio je.
Kod susreta s vukom, najvažnije je ostati miran. "Vuk je izrazito plašljiva životinja i učinit će sve da izbjegne susret s čovjekom. Potvrđeni napadi zdravih divljih vukova na ljude u Evropi i svijetu izuzetno su rijetki. Ako ga ipak vidite u prirodi, dovoljno je da ostanete mirni, uspravite se, ne pokušavate mu prići i ostavite mu dovoljno prostora da se udalji", savjetuje Trbojević.
Situacija s medvjedom je složenija i ishod ovisi o brojnim okolnostima, radi li se o ženki s mladuncima, je li životinja iznenađena ili zatečena na hrani. "Ono oko čega postoji stručni konsenzus jeste da treba ostati što mirniji, koliko god to bilo teško. Treba izbjegavati panično trčanje jer predatori takvo ponašanje mogu doživjeti kao ponašanje plijena. Ne treba prilaziti životinji, već joj omogućiti da se udalji", rekao je.
Profesor je dodao i da je mnogo važnije naučiti ljude kako da do susreta uopće ne dolazi nego kako reagirati kada se on već dogodi.
Osvrnuo se i na lisice koje se sve češće viđaju u blizini naselja, upozorivši da ih ljudi ne bi trebali hraniti. "Divlja lisica može izgubiti strah od čovjeka ako je on redovno hrani, ali to ne znači da je pripitomljena. Ona je i dalje divlja životinja i njeno ponašanje ostaje nepredvidivo", rekao je Trbojević za N1.
Savjetuje da se divlje životinje promatraju isključivo iz daljine. "Divlje životinje treba posmatrati, fotografisati ako imamo priliku i uživati u tome, ali ih nikako ne treba pokušavati pripitomljavati niti hraniti. One su specijalisti u pronalaženju hrane i nije naš posao da ih hranimo. Pustimo ih da ostanu divlje", poručio je.
Kod zmijskog ugriza, najvažnije je ostati smiren, ograničiti pokrete ozlijeđenog ekstremiteta i što prije potražiti medicinsku pomoć. "Kada govorimo o poskoku i šarki, nije preporučljivo rezati ranu niti pokušavati isisavati otrov. To je filmski prikaz koji može napraviti dodatni problem. Također, ne treba podvezivati ekstremitet jer to može izazvati dodatne komplikacije", upozorio je.
Trbojević je zaključio da ubijanje životinja ne smije biti prvi odgovor na problem. "U najvećem broju slučajeva konflikti se mogu spriječiti preventivnim mjerama, boljom zaštitom imovine i odgovornim ponašanjem ljudi u prirodi. Najuspješnija zaštita ljudi i divljih životinja nije njihovo uklanjanje, nego sprečavanje da do konflikta uopće dođe", poručio je za N1.
U međuvremenu, Oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba objavilo je da je u prvoj polovini 2026. godine primilo 1011 životinja, što je 143 više nego u istom razdoblju lani. "Oporavilište je ove godine prvi put već u prvoj polovini godine zbrinulo više od tisuću divljih životinja", kazao je Ivan Cizelj, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.
Od ukupnog broja, 238 jedinki pripada strogo zaštićenim vrstama, dok su 773 jedinke nezaštićene vrste. Veterinar Jadranko Boras otkrio je detaljan popis pacijenata: "Među životinjama zaštićenih vrsta u prvih je šest mjeseci 2026. godine najviše bilo šišmiša, čak 54. Primili smo i 28 vjetruša, 22 male ušare, 20 sjenica, 17 čančara, 13 roda, 11 škanjaca, 8 crvenrepki, 7 djetlića i 6 piljaka." Na popisu su se našla i dva orla štekavca, lasica, bjelica, pjegavi daždevnjak i gatalinka.
Životinje nezaštićenih vrsta stižu s područja Grada Zagreba, a zaštićene vrste i iz drugih dijelova Hrvatske, budući da je Oporavilište jedno od desetak ovlaštenih mjesta u zemlji za pružanje veterinarske skrbi takvim životinjama.
