Svakog dana 25 vozača pod utjecajem
Splitska policija u prvih 214 dana ove godine isključila 5289 vozača, a stručnjaci upozoravaju da alkohol ne oduzima samo reflekse, nego i sposobnost procjene rizika.
Splitska policija u prvih 214 dana ove godine isključila 5289 vozača, a stručnjaci upozoravaju da alkohol ne oduzima samo reflekse, nego i sposobnost procjene rizika.
Na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske u prvih 214 dana 2026. godine iz prometa je isključeno i sankcionirano 5289 vozača koji su upravljali pod utjecajem alkohola ili opijata. To u prosjeku iznosi 25 neodgovornih vozača dnevno, što je gotovo identično prošlogodišnjem prosjeku od 24,5 isključenih dnevno, kada je ukupno evidentirano 8940 takvih prekršitelja. Velika većina njih su recidivisti koji će, unatoč novčanim kaznama, a neki i zatvorskim, vjerojatno ponovno završiti pred policijom i sudom.
U 2025. godini na području županije u prometu je poginulo 26 osoba, što je tri više nego 2024., dok je teško ozlijeđena 451 osoba, odnosno 40 manje nego godinu prije. Ove šokantne brojke potaknule su razgovor s dvojicom stručnjaka, prof. prim. dr. sc. Trpimirom Glavinom, koji je na čelu Klinike za psihijatriju KBC-a Split, i Željkom Marušićem, prometnim stručnjakom.
Dr. Glavina ističe da je opasnost od alkoholiziranih vozača enormna i da za volanom nema mjesta ni kapi alkohola. "Alkohol djeluje na svaki organski sustav. On ne uništava samo jetru, kako ljudi obično vjeruju, već razara mozak i periferne živce", upozorava predstojnik Klinike za psihijatriju. Dodaje kako organizam brže propada što osoba intenzivnije ili dugotrajnije pije.
Na pitanje zašto ljudi počinju konzumirati alkohol u većim količinama, dr. Glavina odgovara: "Zbog svojih strahova, teških životnih okolnosti, frustracija, neostvarenih ciljeva ili financijske propasti. Tada traže 'spas u čaši', što im s vremenom postane stil života." Alkohol se smatra društveno prihvatljivim kada se popije čaša vina nakon ručka ili kad se prijatelji nađu na piću, ali granica umjerenosti ne smije se prijeći.
Iako je u Hrvatskoj zakonska granica dopuštena do 0,5 promila, dr. Glavina objašnjava da i te niže vrijednosti nose rizik. "Već kod tih manjih količina alkohola u krvi dolazi do blagog opuštanja i sporijih reakcija, a gubi se i nužna kritičnost prema vlastitoj vožnji", kaže. Kada koncentracija dosegne 0,8 do jednog promila, osoba već ima slabiji vid, otežan govor i gubi ravnotežu, što on opisuje kao ozbiljno pijanstvo.
Alkohol je po svom kemijskom sastavu poznat kao snažan anksiolitik, lijek koji smanjuje tjeskobu, strah i napetost. "Međutim, zbog svoje visoke toksičnosti nanosi golemu štetu organizmu. Zato se nikako ne smije konzumirati, a posebno kada se sjeda za upravljač bilo kojeg prijevoznog sredstva, bilo na kopnu, moru ili u zraku", poručuje dr. Glavina.
Dr. Glavina je podijelio i osobno iskustvo s prometnim prekršajima. "Ja sam u životu dvaput platio prometnu kaznu, jednom jer nisam bio vezan pojasom, a jednom zbog malo brže vožnje. I vjerujte, nije mi bilo ugodno. Od tada se uvijek vežem i strogo pazim na ograničenja brzine", priznaje. Dodaje kako za novac koji bi potrošio na kazne, osobito one povezane s alkoholom, djeci radije može kupiti slatkiše i igračke ili otputovati. "Kada svi u prometu počnu razmišljati na taj način, prekršaja, sudara i crne kronike bit će sve manje", ističe.
Smatra da bi policija svojim radom, koji pohvaljuje, trebala vozačima usaditi svijest o kažnjivosti takvog ponašanja i mogućnosti završetka u zatvoru. "Alkohol je zapravo samo simptom nekog dubljeg problema, baš kao u onoj poznatoj 'Pijem da zaboravim'", zaključuje dr. Glavina.
Na pitanje o opasnostima kokaina u prometu, dr. Glavina odgovara da je ta droga još toksičnija od alkohola. Manifestira se gubitkom kritičnosti, "nabildanim" samopouzdanjem bez osnove i haluciniranjem. "Tako znaju voziti 200 km/h na mjestima gdje se ne može voziti brže od 60 km/h", opisuje dr. Glavina ponašanje vozača pod utjecajem kokaina.
Posebno je opasan fenomen takozvanog "jutra poslije". Dr. Glavina daje konkretan primjer: osoba s 1,5 promila alkohola u krvi legne spavati u 4 sata ujutro i probudi se u 7 sati za posao. Za tih nekoliko sati sna organizam može eliminirati tek 0,6 promila, pa u krvi ostaje 0,9 promila. "I sada zamislite, takav čovjek snen, nenaspavan i još uvijek pod utjecajem alkohola sjeda u auto", upozorava.
Rješenje vidi u odgovornosti, korištenju taksija, odlasku pješice ili oslanjanju na trijezne prijatelje. Predlaže i da se na nogometnim utakmicama, umjesto reklama za kockarnice, emitiraju poruke o opasnostima vožnje pod utjecajem alkohola. "Ako bismo na taj način od 10 ljudi koji će nakon utakmice sjesti u auto, a popili su koje piće više, spasili jednog ili dvojicu, već smo uradili veliki posao", zaključuje.
Prof. Željko Marušić naglašava da vožnja pod utjecajem alkohola nije samo problem usporenih reakcija. "Najopasniji učinak alkohola nije samo usporavanje reakcija nego narušavanje prosudbe i procjene rizika. Alkohol vozača potiče na brzinu, rizična pretjecanja, kasno kočenje i druga opasna ponašanja koja često završavaju tragično", objašnjava prometni stručnjak.
Posebno zabrinjava činjenica da već male količine alkohola, koje bitno ne narušavaju motoričke sposobnosti, značajno povećavaju spremnost na riskiranje. "Jedna čaša vina ili boca piva možda neće otežati upravljanje vozilom, ali će povećati vjerojatnost prekoračenja brzine, prolaska kroz žuto ili crveno svjetlo, nepoštivanja prednosti prolaska i drugih prometnih pravila", upozorava Marušić. Upravo taj psihološki učinak alkohola često je opasniji od njegova fiziološkog djelovanja.
Najveći problem, prema Marušićevim riječima, predstavljaju mladi vozači. Zbog nedostatka iskustva i potrebe za dokazivanjem skloniji su brzoj i agresivnoj vožnji, a alkohol to ponašanje dodatno pojačava. Kad voze snažne sportske automobile, koji su često stariji i imaju visoke performanse, ali znatno nižu sigurnosnu razinu, rizik je još veći. Motociklisti su također posebno izloženi riziku jer alkohol, čak i u manjim količinama, povećava vjerojatnost gubitka ravnoteže i kontrole.
Dodatni problem predstavlja istodobno korištenje mobitela i alkohola. "Mobitel odvlači pozornost, a alkohol potiče riskiranje pa njihovo istodobno djelovanje višestruko povećava vjerojatnost nastanka prometne nesreće", ističe Marušić. Prema njegovu mišljenju, Zakon o sigurnosti prometa na cestama dobro pokriva ovo područje, članak 199. propisuje nultu toleranciju za mlade i profesionalne vozače, dok je za ostale maksimalno dopušteno 0,50 g/kg alkohola u krvi.
Međutim, ključni problem nije u zakonu, nego u njegovoj provedbi. "Mnogi vozači sjedaju za upravljač pod utjecajem alkohola jer procjenjuju da je mala vjerojatnost da će biti zaustavljeni. U sigurnosti prometa izvjesnost kažnjavanja učinkovitija je od samog povećanja kazni", navodi Marušić. Zbog toga predlaže znatno povećanje broja policijskih nadzora, posebno tijekom noći, vikenda i blagdana.
Marušićev prijedlog je nedvosmislen: svaka alkoholiziranost iznad 0,50 g/kg trebala bi rezultirati trenutačnim uklanjanjem vozača iz prometa i privođenjem, privremenim oduzimanjem vozačke dozvole te premještanjem vozila na policijski deponij na trošak vozača. Za višestruke povratnike i one s vrlo visokim koncentracijama alkohola predlaže poništenje vozačke dozvole uz obvezu ponovnog polaganja ispita.
"Alkohol vozaču ne oduzima samo sposobnost sigurnog upravljanja vozilom, nego i sposobnost da shvati koliko je postao opasan. Upravo zato vožnja pod utjecajem alkohola nije trenutak nepažnje, nego svjesno prihvaćanje neprihvatljivog rizika koji može završiti tuđom smrću. Takvo ponašanje društvo ne smije tolerirati", zaključuje Marušić.
