Svijetu prijeti najveća naftna kriza

Sigurnost tankera na Bliskom istoku pala je na najnižu razinu od početka rata s Iranom, a istovremena blokada dvaju ključnih pomorskih pravaca prijeti globalnoj opskrbi naftom, pokazuju podaci objavljeni u utorak. Tijekom proteklog vikenda, kroz Hormuški tjesnac, koji je prije sukoba služio za transport petine svjetske nafte i plina, dnevno je prošlo samo između osam i 11 brodova, dok ih je prije rata bilo više od stotinu.

Istodobno, jemenska skupina Huti proglasila je blokadu saudijskih luka na Crvenom moru i posljednjih dana napala više brodova povezanih sa Saudijskom Arabijom. Broj tankera koji prevoze sirovu naftu prema Aziji kroz Crveno more smanjio se na oko četiri dnevno, što je najmanji broj od početka sukoba. Ukupan promet kroz Crveno more ostao je na oko polovici nekadašnjeg obujma, javlja Narodno.hr.

Nema više sigurne obilaznice

Analitičari upozoravaju da tržište više nema sigurnu alternativu. Hormuz je gotovo potpuno zatvoren, a prolaz kroz Bab el-Mandeb i Crveno more postaje sve opasniji, što istovremeno ugrožava dva ključna pravca za izvoz energenata iz regije. Dio tankera tijekom prolaska isključuje sustave za praćenje kako bi se izbjeglo otkrivanje, što smanjuje rizik od napada, ali povećava mogućnost sudara i otežava kontrolu pomorskog prometa.

Iran je odbio tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da je blizu dogovor o ponovnom otvaranju Hormuza. Teheran potvrđuje pregovore s Omanom, ali tvrdi da će ograničenja ostati dok traju američki napadi. Cijena nafte je ipak pala nakon što je Trump najavio odgodu novih udara na Iran. Cijena Brenta spustila se na otprilike 84 dolara za barel, što ukazuje na osjetljivost tržišta prema bilo kakvim nagovještajima pregovora, iako još nema službenog sporazuma.

Eksplozija u tvornici južno od Teherana

Dodatnu napetost u regiji izazvala je eksplozija i veliki požar koji su u utorak izbili u tvornici aluminija u industrijskoj zoni Šams Abad, južno od Teherana, u blizini Zračne luke imama Homeinija, prenosi Abu Ali Express. Uzrok incidenta za sada nije poznat, a iranske vlasti nisu objavile službeno priopćenje.

Posljedice će osjetiti i Hrvatska

Čak i kada bi Hormuz odmah bio otvoren, brodarske kompanije procjenjuju da bi za povratak normalnih tokova trebalo tri do četiri mjeseca. Brodovi su premješteni, linije su obustavljene, a osiguranje tereta je poskupjelo. Posljedice za Europu, među kojima je i Hrvatska, neće biti ograničene samo na benzinske pumpe. Troškovi plina, struje, proizvodnje i hrane rastu zbog dužih transportnih ruta, većih premija osiguranja i nestašice energenata. Bliski istok još jednom dokazuje da zatvorena ruta može u kratkom roku postati teret koji snosi čitav svijet.